Zastava Bosne i Hercegovine

Osnovne karakteristike kućnog zatvora kao alternative kazni zatvora

Email Print


Napomena:
  • Ovaj stručni tekst se odnosi na propise koji važe na dan njegovog objavljivanja. Svi izneti stavovi su stručni stavovi, odnosno shvatanja autora teksta, koja se baziraju na tumačenju pozitivnopravnih normi, i ne predstavljaju obavezujuće instrukcije.
  • Ulaskom u DEMO verziju pravne baze Paragraf Lex, možete BESPLATNO pristupiti SVIM propisima Srbije i time možete utvrditi ažurnost ovog teksta.

Za razliku od posetilaca vebsajta koji mogu bez naknade pročitati odabrane stručne tekstove koji se odnose na pozitivne propise na dan objavljivanja teksta, pretplatnici na pravnu bazu Paragraf Lex, u bazi uvek imaju dostupne tekstove koji se odnose na prethodne, nevažeće verzije propisa kao i nove komentare i druge dokumente koji se odnose na važeće propise. Isključivo pretplatnici na pravnu bazu uvek imaju pristup i ažurnim dokumentima. Baza se ažurira na dnevnom nivou.

Autor: Bojana Radivojević

Objavljeno: 27.10.2016.



U stalnom nastojanju da društvo pronađe što podesnija sredstva za sprečavanje kriminalnog ponašanja osmišljen je koncept alternativnih sankcija, a kućni zatvor među njima predstavlja evoluciju u pogledu načina izvršenja kazne zatvora sa ciljem sprečavanja i smanjenja svih negativnih efekata koje ova kazna stvara na učinioce krivičnih dela i društvo.

U domaćem krivičnopravnom sistemu predviđene su četiri kazne:

  • Zatvor
  • Novčana kazna
  • Rad u javnom interesu
  • Oduzimanje vozačke dozvole

Iako postoji mogućnost predviđanja više vrsta kazni lišenja slobode, u našem zakonu postoji jedna vrsta ove kazne - zatvor.

Zatvor je najčešće izricana krivična sankcija u najvećem broju zemalja u svetu.

Jedna od mogućih alternativa i rešenja je kazna kućnog zatvora - kazna zatvora koja se izvršava u prostorijama u kojima osuđeni stanuje.

Članom 45. važećeg Krivičnog zakona ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013 i 108/2014 - dalje: KZ), st. 5, 6. i 7. predviđena je kazna kućnog zatvora.

Kada je učiniocu krivičnog dela izrečena kazna zatvora do 1 godine, sud može istovremeno odrediti da će se ona izvršiti tako što će je osuđeni izdržavati u prostorijama u kojima stanuje, ukoliko se s obzirom na ličnost učinioca, njegov raniji život, njegovo držanje posle učinjenog dela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je delo učinio može očekivati da će se i na taj način ostvariti svrha kažnjavanja.

Osuđeni kojem je određeno izvršenje kazne zatvora na navedeni način ne sme napuštati prostorije u kojima stanuje, osim u slučajevima propisanim zakonom koji uređuje izvršenje krivičnih sankcija.

Ukoliko osuđeni jednom u trajanju preko 6 časova ili dva puta u trajanju od 6 časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud će odrediti da ostatak kazne zatvora izdrži u zavodu za izvršenje kazne zatvora.

Osuđenom za krivično delo protiv braka i porodice koji živi sa oštećenim u istom porodičnom domaćinstvu ne može se odrediti izvršenje kazne zatvora u prostorijama u kojima stanuje.

Kućni zatvor je alternativa kazni zatvora, a ne posebna vrsta kazne lišenja slobode.

Sud, kada odmerava i izriče kaznu zatvora, istovremeno može odlučiti o tome da učinilac kaznu zatvora izvrši u prostorijama u kojima stanuje. U našem pozitivnom pravu detaljno je regulisan kućni zatvor u odredbama Zakona o izvršenju vanzavodskih sankcija i mera ("Sl. glasnik RS", br. 55/2014). Ranije je ovu alternativnu sankciju regulisao Zakon o izvršenju krivičnih sankcija ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 72/2009 i 31/2011).

Sud određuje primenu mere kućnog zatvora, a kontrolu ograničenja koja su okrivljenom određena odlukom suda obavlja organizaciona jedinica nadležna za alternativne sankcije - Poverenička služba preko državnog službenika iz povereničke kancelarije - Poverenika.

Sud u odluci rešava da li se ova mera izvršavasa ili bez elektronskog nadzora, što takođe postoji kao mogućnost u određenim slučajevima kada sud proceni da je potrebno, a tada se oprema za elektronski nadzor aktivira odmah posle dostavljanja odluke koju je sud doneo o primeni ove mere.

Uređaj za lociranje okrivljenog je odašiljač sa pratećom opremom i on je neškodljiv za zdravlje. Poverenička služba upravlja uređajem kojim se daljinski prati kretanje okrivljenog i njegov položaj u prostoru.

Pre donošenja odluke o izvršenju kazne zatvora sa primenom elektronskog nadzora sud će utvrditi da li postoje tehničke i druge mogućnosti za izvršenje ove kazne.

Članom 23. ovog zakona propisana su prava i obaveze osuđenika koji izdržava kaznu zatvora u prostorijama u kojima stanuje, a između ostalog i pravo da boravi van prostorija u kojima stanuje u trajanju od najviše 2 časa dnevno, u periodu od13 do 17 časova. Ovo pravo se, naravno, može oduzeti, ako dođe do zloupotrebe.

Okrivljeni će ostvarivati svoju zdravstvenu zaštitu prema opštim propisima o zdravstvenoj zaštiti. On može promeniti mesto prebivališta ili boravišta, ali samo uz saglasnost organa čijom je odlukom određeno sprovođenje izvršenja. Molba za saglasnost podnosi se preko povereničke kancelarije.

Ukoliko osuđeno lice smatra da su postupanjem Poverenika povređena njegova prava, ima pravo prigovora direktoru Uprave na rad Poverenika, a na koje direktor Uprave mora odgovoriti u roku od 8 dana od dana prijema prigovora.

U zakonu su određeni i neki posebni slučajevikada može doći do napuštanja prostorije u kojima osuđeni izdržava kaznu zatvora:

  • zbog pružanja nužne medicinske pomoći osuđenom ili članu njegovog porodičnog domaćinstva, ako je za pružanje medicinske pomoći neophodno napuštanje prostorija
  • radi odlaska na posao ako krivično delo za koje je osuđen nije u vezi sa radom
  • radi pohađanja nastave tokom redovnog školovanja
  • zbog odazivanja na poziv državnog organa
  • zbog odlaska na polaganje ispita
  • zbog teške, akutne ili hronične bolesti, radi odlaska na redovne zdravstvene preglede ili stacionarnog lečenja
  • zbog svog venčanja ili venčanja krvnog srodnika do drugog stepena srodstva
  • zbog smrti bliskog srodnika
  • zbog obaveze staranja prema članovima uže porodice predviđene zakonom, u slučaju da tu obavezu ne može da obavlja drugo lice
  • zbog sezonskih poljoprivrednih radova ako se osuđeni bavi poljoprivredom kao stalnom delatnošću
  • zbog drugih naročito opravdanih razloga za koje osuđeni može podneti obrazloženu molbu.

Direktor uprave može opozvati odluku o dozvoli napuštanja prostorija u kojima osuđeni stanuje, ako:

- više ne postoje okolnosti koje su mu prvobitno i omogućile konkretno napuštanje,

- osuđeni zloupotrebljava dozvolu napuštanja prostorije, ili

- se naknadno utvrdi da su podaci navedeni u molbi osuđenog, na osnovu kojih je doneta odluka o dozvoli napuštanja prostorija u kojima osuđeni stanuje, neistiniti.

U slučaju da osuđeni nije u mogućnosti da unapred podnese molbu zbog potrebe pružanja hitne medicinske pomoći osuđenom ili članu njegovog porodičnog domaćinstva, osuđeni može napustiti prostorije u kojima stanuje.

O napuštanju prostorije na ovaj način, osuđeni ili član njegovog porodičnog domaćinstva u što kraćem roku mora telefonom ili na drugi način da obavesti Poverenika i da mu dostavi izveštaj zdravstvene ustanove o zdravstvenom stanju zbog koga je morao da napusti prostorije u kojima izvršava kaznu zatvora.

Kako Poverenička služba vodi računa o izvršavanju ove sankcije, ona bez odlaganja obaveštava sud, koji je doneo prvostepenu odluku, u slučaju da osuđeni samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje jednom u trajanju preko šest časova ili dva puta u trajanju od šest časova, a sudija tada, a najkasnije u roku od 24 časa donosi rešenje da osuđeni ostatak kazne zatvora izdrži u zavodu za izvršenje kazne zatvora i naređuje izdavanje poternice.

Vreme koje je osuđeni proveo u bekstvu ne uračunava se u vreme izvršenja kazne.

Poverenik preduzima sve potrebne radnje kako bi se ova sankcija što efektivnije izvršila, po potrebi uspostavlja saradnju sa porodicom osuđenog, policijom, ustanovama zdravstvene i socijalne zaštite, poslodavcem i drugim ustanovama, organizacijama i udruženjima.

Direktor uprave može prevremeno otpustiti osuđenog sa izdržavanja kazne najviše tri meseca do isteka kazne, ako je izdržao devet desetina kazne, zbog dobrog vladanja osuđenog i postignutih rezultata u programu postupanja, a na predlog Povereničke službe. Predlog se podnosi na osnovu mišljenja Poverenika.



Kompanija Paragraf svojim pretplatnicima pruža odgovore na stručna pitanja koja se odnose na tumačenje prava.

Ukoliko niste naš pretplatnik možemo da Vas uputimo na:

  • našu internet stranicu na kojoj smo predstavili određene subjekte kojima se možete obratiti za besplatnu pravnu pomoć
  • adresar advokata, gde možete pronaći stručnjaka koji će Vam pružiti advokatske ili konsultantske usluge