Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLOVIDBI I LUKAMA NA UNUTRAŠNJIM VODAMA - Tekst propisa


Član 1.

U Zakonu o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama ("Službeni glasnik RS", br. 73/10, 121/12, 18/15, 96/15 - dr. zakon, 92/16 i 104/16 - dr. zakon), u članu 4. posle tačke 1) dodaju se tač. 1a) i 1b) koje glase:

"1a)      AtoN sistem obeležavanja plovnih puteva je sistem koji se koristi za praćenje standardnog sistema obeležavanja plovnih puteva navigacionim bovama i koji pruža informacije o plovnom putu učesnicima u plovidbi, a sastoji se od AIS AtoN transpondera koji se ugrađuju na navigacione bove, centralnog serverskog segmenta koji upravlja radom sistema putem odgovarajućih softverskih aplikacija, kao i softverskih aplikacija koje obezbeđuju korišćenje odgovarajućih servisa Direkciji za vodne puteve i učesnicima u plovidbi;

1b)       bagerovanje je vađenje rečnog nanosa u cilju održavanja lučke akvatorije ili pristupnog plovnog puta do luke, odnosno ispunjavanja propisanih gabarita plovnog puta u zavisnosti od utvrđene kategorije vodnog puta;".

Posle tačke 9) dodaje se tačka 9a) koja glasi:

"9a)      bunker stanica za snabdevanje brodova gorivom je objekat lučke infrastrukture, odnosno lučki terminal na kome se obavlja snabdevanje tečnim gorivom brodova, koji se sastoji od objekata i instalacija na kopnu (u daljem tekstu: bunker stacionarna stanica) ili od plutajućeg objekta za snabdevanje brodova gorivom sa pratećom instalacijom (u daljem tekstu: bunker pontonska stanica, odnosno bunker stanica za snabdevanje sa vozila cisterne) ili od plutajućeg objekta za snabdevanje brodova gorivom sa pratećim objektima na kopnu, na kojima su postavljeni snabdevačka jedinica, pripadajući rezervoari, cevovod sa opremom, uređaji i instalacije, transportna jedinica, merila i drugi odgovarajući uređaji, oprema i instalacije za snabdevanje brodova gorivom i koji čine tehničko-tehnološku celinu (u daljem tekstu: bunker plutajuća stanica), za čiji rad je potrebno odobrenje za obavljanje lučke delatnosti;".

Posle tačke 12) dodaje se tačka 12a) koja glasi:

"12a)    vreme odmora je vreme izvan radnog vremena i obuhvata period odmora na plovilu u pokretu, na usidrenom ili privezanom plovilu, kao i na kopnu, i ne obuhvata kratke pauze do 15 minuta;".

Posle tačke 13) dodaje se tačka 13a) koja glasi:

"13a)    dan odmora je period neprekinutog odmora u trajanju od 24 sata, koji član posade provodi na slobodno izabranom mestu;".

Posle tačke 16) dodaje se tačka 16a) koja glasi:

"16a)    ES-TRIN standard je evropski standard kojim se utvrđuju tehnička pravila za plovila unutrašnje plovidbe;".

Posle tačke 18) dodaje se tačka 18a) koja glasi:

"18a)    infrastruktura za pretovar alternativnih goriva je pokretna ili nepokretna lučka infrastruktura koja omogućava da se u luci ili pristaništu vrši snabdevanje brodova pogonskom energijom iz izvora kao što su električna energija, vodonik, biogoriva, sintetička i parafinska goriva, prirodni gas, uključujući biometan u gasovitom stanju (komprimovani prirodni gas i utečnjeni prirodni gas), kao i tečni naftni gas koji služi, makar delimično, kao zamena za izvore snabdevanja saobraćaja pogonskom energijom iz fosilnih goriva i koji imaju mogućnost da doprinesu smanjivanju ugljenika i tako doprinesu smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu u sektoru saobraćaja;".

Posle tačke 26) dodaje se tačka 26a) koja glasi:

"26a)    lučko zemljište je izgrađeno građevinsko zemljište u svojini Republike Srbije na kome su izgrađene lučke građevine i objekti koji se koriste za obavljanje lučke delatnosti, kao i neizgrađeno građevinsko zemljište u svojini Republike Srbije koje se može privesti nameni za obavljanje lučke delatnosti, koje je obuhvaćeno lučkim područjem koje se utvrđuje u skladu sa odredbama ovog zakona;".

U tački 27) posle reči: "lica" stavlja se tačka i dodaju se reči: "Lučko područje obuhvata lučko zemljište, kao i parcele vodnog zemljišta na kojima se ustanovljava pravo službenosti za izgradnju lučke infrastrukture u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojim se uređuju vode;".

Posle tačke 30) dodaju se tač. 30a) i 30b) koje glase:

"30a)    mobilni radnik je svaki radnik koji je kao član posade broda zaposlen u službi privrednog društva koje je registrovano i obavlja delatnost prevoza robe ili putnika u unutrašnjoj plovidbi;

30b)     noćni rad je rad u vremenskom periodu od 23.00 do 06.00 časova ujutro;".

Posle tačke 38) dodaje se tačka 38a) koja glasi:

"38a)    plutajući objekat za ukrcavanje i iskrcavanje putnika ili snabdevanje brodova gorivom je deo lučke infrastrukture koji se koristi za ukrcavanje i iskrcavanje putnika u okviru utvrđenog lučkog područja, odnosno za snabdevanje brodova pogonskim gorivom u skladu sa odredbama ovog zakona ili ukrcavanje i iskrcavanje putnika u domaćoj linijskoj plovidbi u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje trgovačka plovidba, i sastoji se od plovila bez sopstvenog pogona (ponton ili brod koji je promenio namenu u plutajući objekt) koje je vođicama privezano na šipove koji su duboko temeljeni u vodno zemljište i za koje Uprava za utvrđivanje sposobnosti brodova za plovidbu vrši tehnički pregled u odnosu na plovilo, a Direkcija za vodne puteve izdaje uslove za izradu, kao i saglasnost na projekat za pobijanje šipova koji obavezno sadrži proračun, odnosno ispitivanje opšte stabilnosti konstrukcije na vetar, talase, udar plovila i uticaj leda, a na osnovu geodetskog i geološkog elaborata, kao i hidrauličko-hidroloških i seizmičkih uslova na datoj lokaciji. Za pobijanje šipova u cilju postavljanja plutajućeg objekta nadležno javno vodoprivredno preduzeće izdaje vodne uslove u skladu sa zakonom kojim se uređuju vode, van postupka objedinjene procedure. Postavljanje i upotreba plutajućeg objekta za ukrcavanje i iskrcavanje putnika ili snabdevanje brodova gorivom ne podleže obavezi dobijanja građevinske, odnosno upotrebne dozvole u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje i izgradnja;".

Posle tačke 42) dodaje se tačka 42a) koja glasi:

"42a)    privezište za čamce je objekat opremljen za prihvat i čuvanje čamaca, koji se sastoji od bova koje se koriste za privez čamaca ili od pontona uz koje se privezuju čamci;".

Posle tačke 44) dodaje se tačka 44a) koja glasi:

"44a)    pristan je deo lučke infrastrukture namenjen za ukrcavanje i iskrcavanje robe i putnika u okviru utvrđenog lučkog područja i predstavlja građevinski objekat u smislu zakona kojim se uređuje planiranje i izgradnja koji se sastoji od objekta izgrađenog od armiranog plutajućeg betona, brodograđevinskog čelika ili drugih odgovarajućih građevinskih materijala, koji je vođicama povezan sa šipovima, odnosno dolfinima, koji su duboko utemeljeni u vodno zemljište i sa njima čini funkcionalnu celinu. Sastavni deo pristana čini i pristupni most koji se u zavisnosti od raspoložive dubine pristupnog plovnog puta vođicama povezuje sa šipovima. Pristan se može sastojati i od šipova, odnosno dolfina, koji su duboko utemeljeni u vodno zemljište, uz koje pristaju brodovi radi pretovara robe koja se ukrcava ili iskrcava upotrebom odgovarajuće pretovarne mehanizacije koja se postavlja na oslonce između šipova;".

Posle tačke 47) dodaju se tač. 47a) i 47b) koje glase:

"47a)    radno vreme je vreme tokom kojeg član posade u skladu sa uputstvima poslodavca ili njegovog zastupnika radi na plovilu, uz plovilo ili za plovilo, tokom kojeg je raspoređen za rad ili mora da bude spreman za rad (dežurstvo);

47b)     raspored rada je plan radnih dana i dana odmora, sa kojim je poslodavac unapred upoznao člana posade;".

Posle tačke 54) dodaje se tačka 54a) koja glasi:

"54a)    sezona je period od najviše devet uzastopnih meseci u okviru 12 meseci u toku koga je delatnost zbog spoljnih uslova, kao što su vremenske prilike ili turistička potražnja, vezana za određeni deo godine;".

Posle tačke 72a) dodaju se tač. 72b) i 72v) koje glase:

"72b)    član posade koji radi noću je:

1)         član posade koji uobičajeno tokom noći odradi najmanje tri sata svog svakodnevnog radnog vremena;

2)         član posade koji po potrebi tokom noći odradi određeni deo svog godišnjeg radnog vremena, koji je utvrđen ovim zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom ili sporazumom koji su socijalni partneri zaključili na nacionalnom ili regionalnom nivou;

72v)     član posade koji radi u smenama je član posade koji radi po rasporedu rada u smenama;".

Dodaje se stav 2. koji glasi:

"Svi termini kojima su u ovom zakonu označeni položaji, profesije, odnosno zanimanja, izraženi u gramatičkom muškom rodu, podrazumevaju prirodni muški i ženski rod lica na koje se odnose."

Član 2.

U članu 13. stav 1. tačka 7) posle reči: "puteva" dodaju se reči: "i upravljanja AtoN sistemom obeležavanja plovnih puteva".

Posle stava 7. dodaje se stav 8. koji glasi:

"Održavanje propisanih tehničkih karakteristika plovnog puta iz stava 1. tačka 1) ovog člana koje se vrši bagerovanjem, kao i obavljanje poslova pripreme zimovnika za početak zimskog perioda, Direkcija za vodne puteve vrši kao poslove sezonskog karaktera."

Član 3.

U članu 17. stav 1. tačka 4) posle reči: "(RIS)" dodaju se reči: "i AtoN sistema obeležavanja plovnih puteva".

U stavu 2. tačka 1) reči: "uslove iz člana 37. stav 1." zamenjuju se rečima: "uslove i saglasnost iz člana 37. st. 1. i 6".

Član 4.

Član 18. menja se i glasi:

"Član 18.

Direkcija može da pruža usluge vezane za izradu projektne dokumentacije, obeležavanje prepreka i objekata na vodnom putu i izvođenje hidrografskih snimanja za komercijalne potrebe korisnika.

Korisnici iz stava 1. ovog člana za pružanje usluga iz stava 1. ovog člana snose troškove republičke administrativne takse.

Ministar bliže propisuje vrste usluga vezanih za izradu projektne dokumentacije, obeležavanje prepreka i objekata na vodnom putu i izvođenje hidrografskih snimanja za komercijalne potrebe korisnika."

Član 5.

U članu 37. stav 1. reči: "pristana na šipovima," brišu se.

Član 6.

U članu 37a stav 1. posle reči: "pristaništa" dodaju se zapeta i reči: "odnosno pristana".

Član 7.

U članu 38. stav 1. reči: "pristani na šipovima i postavljati plutajući objekti" zamenjuju se rečima: "postavljati plutajući objekti za ukrcavanje i iskrcavanje putnika ili snabdevanje brodova gorivom i privezišta za čamce, kao i uslove i način postavljanja plutajućih objekata za ukrcavanje i iskrcavanje putnika i privezišta za čamce,".

U stavu 2. posle reči: "plutajući objekti" dodaju se reči: "i privezišta za čamce iz stava 1. ovog člana".

U stavu 4. reči: "pristana za ukrcavanje i iskrcavanje putnika kao dela lučke suprastrukture" zamenjuju se rečima: "plutajućeg objekta za ukrcavanje i iskrcavanje putnika kao dela lučke infrastrukture".

U stavu 5. reči: "pristana za ukrcavanje i iskrcavanje putnika" zamenjuju se rečima: "plutajućeg objekta za ukrcavanje i iskrcavanje putnika".

Član 8.

U članu 39. stav 1. reči: "lučke kapetanije" zamenjuju se rečima: "inspektora bezbednosti plovidbe".

Član 9.

U članu 49. tačka 2) posle reči: "lučkoj kapetaniji" dodaju se reči: "i inspektoru bezbednosti plovidbe".

Član 10.

U članu 86. reči: "kontrolni i vanredni" zamenjuju se rečima: "vanredni i dobrovoljni".

Član 11.

U članu 87. stav 1. tačka 3) posle reči: "popravka" dodaju se reči: "ili prepravka".

U stavu 2. reči: "članom 104. st. 1, 3. i 4. ovog zakona priznala Svedočanstvo zajednice" zamenjuju se rečima: "članom 104. stav 3. ovog zakona priznala Svedočanstvo Unije za unutrašnju plovidbu".

Član 12.

U članu 88. posle reči: "pravila" zapeta i reči: "a kontrolnim pregledom proverava se pravilno održavanje broda" brišu se.

Dodaje se stav 2. koji glasi:

"Obavezi vršenja redovnog pregleda podleže brod kome je Uprava u skladu sa članom 104. stav 3. ovog zakona priznala Svedočanstvo Unije za unutrašnju plovidbu koje je nadležni organ zemlje članice Evropske unije izdao u skladu sa propisom Evropske unije kojim se uređuju tehnički zahtevi za plovila unutrašnje plovidbe, odnosno ispravu o sposobnosti broda za plovidbu koja je izdata u skladu sa propisima Centralne komisije za plovidbu Rajnom, po isteku roka važenja ovih isprava."

Član 13.

U članu 89. stav 1. tačka 1) reči: "lučke kapetanije" zamenjuju se rečima: "inspektora bezbednosti plovidbe".

U tački 2) reči: "osnovnog, redovnog ili kontrolnog" zamenjuju se rečima: "osnovnog ili redovnog".

U tački 5) reči: "i kontrolnog" brišu se.

Tačka 6) briše se.

Dodaje se stav 2. koji glasi:

"Dobrovoljni pregled vrši se na zahtev brodara između dva redovna pregleda broda."

Član 14.

U članu 90. stav 1. menja se i glasi:

"Tehnička pravila naročito sadrže:

1)         zone plovidbe brodova;

2)         propisivanje važećeg ES-TRIN standarda kojim se utvrđuju minimalna tehnička pravila za plovila unutrašnje plovidbe koja plove na unutrašnjim vodnim putevima koji pripadaju zonama plovidbe brodova 1, 2, 3. i 4;

3)         područja mogućih dodatnih tehničkih pravila koja se primenjuju na plovila koja plove na unutrašnjim vodnim putevima zone 1. i 2;

4)         područja mogućih sniženja tehničkih pravila koja se primenjuju na plovilima koja plove na unutrašnjim vodnim putevima zone 3. i 4;

5)         uputstva kojima se bliže uređuju pojedini tehnički zahtevi koji su obuhvaćeni Tehničkim pravilima;

6)         posebne tehničke zahteve za bunker stanice za snabdevanje brodova gorivom."

Posle stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

"Važeći ES-TRIN standard kojim se utvrđuju minimalna tehnička pravila za plovila unutrašnje plovidbe koja plove na unutrašnjim vodnim putevima koji pripadaju zonama plovidbe brodova 1, 2, 3. i 4, Uprava objavljuje na srpskom jeziku na svojoj internet stranici."

Posle dosadašnjeg stava 2. koji postaje stav 3. dodaje se stav 4. koji glasi:

"Vlada propisuje kategorije brodskih pogonskih mašina, način i postupak vršenja provere brodskih pogonskih mašina od strane organa za homologaciju brodskih pogonskih mašina i drugih nadležnih organa, zahteve u odnosu na stavljanje na tržište, odnosno zabranu ili ograničavanje stavljanja na tržište brodskih pogonskih mašina, način postupanja proizvođača, zastupnika proizvođača, uvoznika, distributera i proizvođača originalne opreme, bitne zahteve u odnosu na emisiju izduvnih gasova za homologaciju tipa brodske pogonske mašine, postupke i sprovođenje postupaka homologacije tipa, izmene i važenje homologacija tipa brodske pogonske mašine, izjavu o usklađenosti i oznake brodske pogonske mašine, izuzeća, izveštavanje o proizvodnji i provere, zaštitne klauzule, kao i imenovanje tehničkih službi i obaveštavanje o njima."

Član 15.

Član 90d briše se.

Član 16.

Član 90ž briše se.

Član 17.

Član 90k briše se.

Član 18.

U članu 90l stav 6. briše se.

Član 19.

Član 91. menja se i glasi:

"Član 91.

Za vršenje tehničkog nadzora nad brodovima unutrašnje plovidbe, brodar snosi troškove republičke administrativne takse."

Član 20.

U članu 94. posle reči: "Uprave" stavlja se zapeta i dodaju reči: "odnosno priznatog klasifikacionog društva".

Član 21.

Član 104. menja se i glasi:

"Član 104.

Brodske knjige i isprave, osim Svedočanstva Unije za unutrašnju plovidbu, koje su izdate u skladu sa propisima zemalja članica Evropske unije i Centralne komisije za plovidbu Rajnom (CCNR), priznaju se kao da su izdate u Republici Srbiji.

Brodske knjige i isprave izdate u skladu sa propisima ostalih zemalja priznaju se pod uslovima predviđenim sporazumom o međusobnom priznavanju koji se zaključuje sa državom čiju zastavu brod vije.

Svedočanstvo Unije za unutrašnju plovidbu koje je izdato u skladu sa propisima zemlje članice Evropske unije, priznaje se na osnovu sporazuma o uzajamnom priznavanju brodskih isprava kojima se utvrđuje sposobnosti brodova za plovidbu između Evropske unije i Republike Srbije."

Član 22.

Posle člana 106. dodaju se čl. 106a-106g koji glase:

"Član 106a

Po isteku roka važenja, svedočanstvo o sposobnosti broda za plovidbu se obnavlja za isti period važenja, posle izvršenog redovnog pregleda radi utvrđivanja usklađenosti broda sa Tehničkim pravilima.

Prilikom obnavljanja svedočanstva o sposobnosti broda za plovidbu, na brodove se primenjuju prelazne odredbe propisane Tehničkim pravilima.

Izuzetno, Uprava može u skladu sa odredbama Tehničkih pravila da produži važenje svedočanstva o sposobnosti broda za plovidbu, bez vršenja tehničkog pregleda za najduže šest meseci.

Produženje se upisuje u svedočanstvo o sposobnosti broda za plovidbu.

Član 106b

Nestanak svedočanstva o sposobnosti broda za plovidbu vlasnik broda, odnosno brodar je dužan da prijavi Upravi.

Nestanak svedočanstva o sposobnosti broda za plovidbu u inostranstvu vlasnik broda, odnosno brodar je dužan da prijavi najbližem diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Srbije, a posle povratka u Republiku Srbiju Upravi.

Vlasnik broda je dužan da proglasi nevažećim nestalo svedočanstvo o sposobnosti broda za plovidbu u "Službenom glasniku Republike Srbije".

Uprava će izdati na zahtev vlasnika broda, odnosno brodara novo svedočanstvo o sposobnosti broda za plovidbu.

Rok važenja svedočanstva o sposobnosti broda za plovidbu ne može da bude duži od datuma isteka roka važenja izgubljenog svedočanstva o sposobnosti broda za plovidbu.

Član 106v

U rešenju kojim Uprava odbacuje ili odbija zahtev za izdavanje svedočanstva o sposobnosti broda za plovidbu, odnosno u rešenju kojim Uprava odbacuje ili odbija zahtev za obnavljanje važenja svedočanstva o sposobnosti broda za plovidbu, navode se razlozi za donošenje takvog rešenja.

Rešenje iz stava 1. ovog člana je konačno u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod Upravnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rešenja.

Uprava donosi rešenje o povlačenju važećeg svedočanstva o sposobnosti broda za plovidbu koje je izdala ili obnovila, ako brod više nije usklađen sa tehničkim pravilima navedenima u svedočanstvu o sposobnosti broda za plovidbu.

Član 106g

U slučaju većih popravki ili prepravki koje utiču na usklađenost broda sa Tehničkim pravilima u pogledu njegove konstrukcione čvrstoće, plovidbe, mogućnosti manevrisanja ili njegovih posebnih karakteristika, na tom brodu mora da se izvrši tehnički pregled pre nastavka plovidbe.

Posle tehničkog pregleda iz stava 1. ovog člana, u važeće svedočanstvo o sposobnosti broda za plovidbu unose se izmene u cilju navođenja izmenjenih tehničkih karakteristika broda ili se važeće svedočanstvo o sposobnosti broda za plovidbu povlači i izdaje se novo.

Ako Uprava unosi izmene u ispravu o sposobnosti broda za plovidbu, odnosno ako je povlači, u skladu sa stavom 2. ovog člana, a koju je izdao organ druge države, o tome će obavestiti organ koji je izdao tu ispravu u roku od 30 dana od datuma unošenja izmena, odnosno izdavanja novog svedočanstva o sposobnosti broda za plovidbu."

Član 23.

Član 116. menja se i glasi:

"Član 116.

Uprava izdaje privremeno svedočanstvo o sposobnosti broda za plovidbu:

1)         brodu koji, uz odobrenje Uprave, treba da putuje do određenog mesta radi vršenja tehničkog pregleda i dobijanja svedočanstva o sposobnosti broda za plovidbu;

2)         brodu čije je svedočanstvo o sposobnosti broda za plovidbu izgubljeno, oštećeno ili privremeno povučeno u skladu sa odredbama ovog zakona i Tehničkih pravila;

3)         brodu za koji je, posle izvršenog tehničkog pregleda, započet postupak izdavanja svedočanstva o sposobnosti broda za plovidbu;

4)         brodu koji ne ispunjava sve uslove koji su propisani za dobijanje svedočanstva o sposobnosti broda za plovidbu u skladu sa Tehničkim pravilima;

5)         plutajućim objektima u slučajevima kada je Uprava dala odobrenje za obavljanje posebnog prevoza i pod uslovima određenim od strane Uprave.

Uprava izdaje privremeno svedočanstvo o sposobnosti broda za plovidbu kada utvrdi da je na odgovarajući način obezbeđena plovnost plovila i osnovni zahtevi za bezbednost plovidbe.

Privremeno svedočanstvo o sposobnosti broda za plovidbu sadrži uslove određene od strane Uprave i važi:

1)         u slučajevima iz stava 1. tač 1), 4) i 5) ovog člana za jedno određeno putovanje koje mora da se obavi u određenom vremenskom periodu koji ne može da bude duži od mesec dana;

2)         u slučajevima iz stava 1. tač. 2) i 3) ovog člana tokom određenog vremenskog perioda koji ne može da bude duži od dva meseca."

Član 24.

Član 117. briše se

Član 25.

U članu 119. reči: "potvrđuje se godišnjim kontrolnim pregledom, a" brišu se.

Član 26.

U članu 120. stav 1. briše se.

Dosadašnji st. 2-4. postaju st. 1-3.

Stav 5. briše se.

Član 27.

Posle člana 120. dodaje se član 120a koji glasi:

"Član 120a

Uprava unosi u Evropsku bazu podataka o plovilima (u daljem tekstu: EHDB):

1)         podatke kojima se identifikuje i opisuje brod u skladu sa odredbama ovog zakona i Tehničkih pravila;

2)         podatke o izdatim, obnovljenim, zamenjenim i povučenim svedočanstvima o sposobnosti broda za plovidbu, kao i podatke o Upravi;

3)         digitalne kopije svedočanstava o sposobnosti broda za plovidbu koje je izdala;

4)         podatke o odbijenim ili odbačenim zahtevima za izdavanje svedočanstva o sposobnosti broda za plovidbu, kao i o zahtevima za izdavanje svedočanstva o sposobnosti broda za plovidbu koji su u postupku rešavanja, u skladu sa odredbama ovog zakona i Tehničkih pravila;

5)         sve promene podataka iz tač. 1)-4) ovog člana.

Uprava prenosi podatke u EHDB, odnosno trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita podataka."

Član 28.

U članu 124. dodaju se st. 2. i 3. koji glase:

"Ako se čamci bez sopstvenog pogona koji nisu duži od tri metra, pedoline, vodeni bicikli, daske i slična plovila, koriste za obavljanje privredne delatnosti, vlasnik privrednog društva, odnosno preduzetnik koji koristi ova plovila za obavljanje privredne delatnosti dužan je da, pored uslova iz člana 123. stav 1. tač. 1) i 2) ovog zakona, obezbedi da svako lice koje se ukrcava na ova plovila obavezno ima prsluk za spasavanje, kao i da preduzme druge mere u cilju bezbednosti tih lica određene od strane nadležne lučke kapetanije.

Vlasnik privrednog društva, odnosno preduzetnik iz stava 2. ovog člana, dužan je da obezbedi da se plovilo iz stava 2. ovog člana koristi isključivo izvan plovnog puta."

Član 29.

U članu 130. posle stava 1. dodaju se st. 2-5. koji glase:

"Kao član posade broda može da bude ukrcano samo lice starije od 16 godina.

Izuzetno od stava 2. ovog člana, nije dozvoljeno zapošljavanje na brodu lica mlađih od 18 godina ako obavljanje poslova na brodu od strane tih lica može da ugrozi njihovo zdravlje ili bezbednost u skladu sa odgovarajućim međunarodnim granskim i internim standardima.

Član posade koji je mlađi od 18 godina ne može da radi noću.

Na prava i obaveze iz radnog odnosa koja nisu uređena ovim zakonom, shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje oblast rada."

Član 30.

Posle člana 130. dodaju se naziv i čl. 130a-130i koji glase:

"Radno vreme članova posade

Član 130a

Redovno radno vreme člana posade traje osam časova po radnom danu.

Maksimalno radno vreme člana posade ne može da traje duže od:

1)         14 sati u bilo kom periodu od 24 sata;

2)         84 sata u bilo kom periodu od sedam dana.

Ako je rasporedom rada predviđeno više radnih dana nego dana odmora, u okviru perioda od četiri meseca ne može da se prekorači prosečno nedeljno radno vreme od 72 sata.

Radno vreme u skladu sa st. 1-3. ovog člana može da se produži ako u okviru 12 meseci (u daljem tekstu: referentni period) nije prekoračen prosek od 48 sati nedeljno.

Najduže radno vreme u referentnom periodu je 2.304 sata, pri čemu je osnova za obračun 52 nedelje umanjeno za najmanje četiri nedelje odsustva pomnoženo sa 48 sati.

Odobreni periodi plaćenog godišnjeg odmora, kao i periodi bolovanja, prilikom obračunavanja proseka se ne uzimaju u obzir ili su neutralna.

Pravo na vreme odmora koje proizlazi iz zvaničnih praznika dodatno se umanjuju.

Za radne odnose kraće od referentnog perioda, prilikom obračunavanja najdužeg radnog vremena polazi se od obračunavanja prema vremenu provedenom na radu (pro-rata-temporis).

Radni dani i dani odmora

Član 130b

Član posade može da radi najduže 31 uzastopni dan.

Ako je rasporedom rada predviđeno više radnih dana nego dana odmora, najmanji broj uzastopnih dana odmora neposredno posle uzastopno odrađenih radnih dana, određuje se na sledeći način:

1)         od jednog do deset uzastopnih radnih dana: po 0,2 dana odmora za svaki uzastopni radni dan;

2)         od 11 do 20 uzastopnih radnih dana: po 0,3 dana odmora za svaki uzastopni radni dan;

3)         od 21 do 31 uzastopni radni dan: po 0,4 dana odmora za svaki uzastopni radni dan.

Srazmerni dani odmora dodaju se u obračunu iz stava 2. ovog člana, najmanjem broju uzastopnih dana odmora i odobravaju se samo kao celi dani.

Ako je rasporedom rada predviđeno najviše jednak broj radnih dana u odnosu na dane odmora, onda je zapovednik dužan da neposredno posle odrađenih uzastopnih radnih dana članu posade odobri jednak broj uzastopnih dana odmora.

Od broja uzastopnih dana odmora koji treba odobriti, može da se odstupi pod uslovom da:

1)         nije premašen najveći broj od 31 uzastopnog radnog dana;

2)         da se u skladu sa stavom 2. tač. 1)-3) ovog člana, najmanji broj uzastopnih dana odmora odobri neposredno posle odrađenih uzastopnih radnih dana;

3)         da se izjednači produženi ili zamenjeni period radnih dana u okviru referentnog perioda.

Sezonski rad na putničkim brodovima

Član 130v

Izuzetno od čl. 130a i 130b ovog zakona, u slučaju sezonskog rada na putničkim brodovima, maksimalno radno vreme člana posade ne može da traje duže od:

1)         12 sati u bilo kom periodu od 24 sata;

2)         72 sata u bilo kom periodu od sedam dana.

Po radnom danu članu posade se odobrava 0,2 dana odmora.

U svakom periodu od 31 dana moraju da se odobre najmanje dva stvarna dana odmora, dok se ostali dani odmora odobravaju u skladu sa dogovorom poslodavca i člana posade.

U skladu sa st. 2. i 3. ovog člana i članom 130a stav 8. ovog zakona, nadoknada dana odmora, kao i pridržavanje prosečnog radnog vremena od 48 sati u skladu sa članom 130a ovog zakona, vrši se u skladu sa kolektivnim ugovorom ili sporazumom između socijalnih partnera ili, u slučaju nepostojanja takvih sporazuma, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast rada.

Pravo na odmor člana posade

Član 130g

Član posade ima pravo na redovno, dovoljno dugo i neprekidno vreme odmora, čije trajanje mora da bude iskazano u vremenskim jedinicama kako bi se obezbedilo da zbog premora ili zbog česte promene modela plovidbe ne povrede sebe, svoje kolege ili ostala lica, kao i da kratkoročno i dugoročno ne prouzrokuju štetu po sopstveno zdravlje.

Minimalno vreme odmora člana posade ne može da traje kraće od:

1)         deset sati u bilo kom periodu od 24 sata, od toga najmanje šest sati neprekidno;

2)         84 sata u bilo kom periodu od sedam dana.

Član posade čije je svakodnevno radno vreme duže od šest sati ima pravo na dnevnu pauzu.

Trajanje, uslovi za odobravanje, kao i druga pitanja koja se odnose na korišćenje dnevnih pauza, utvrđuju se u kolektivnim ugovorima ili sporazumima između socijalnih partnera ili, u slučaju nepostojanja takvih sporazuma, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast rada.

Najduže dozvoljeno radno vreme noću

Član 130d

U slučaju trajanja radnog vremena noću od sedam sati, najduže trajanje nedeljnog radnog vremena tokom radnog vremena noću iznosi 42 sata.

Godišnji odmor

Član 130đ

Član posade ima pravo na plaćeni godišnji odmor u najkraćem trajanju od četiri nedelje, odnosno na srazmerni deo godišnjeg odmora u slučaju zaposlenja kraćeg od jedne godine u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuju radni odnosi kojima se uređuje korišćenje godišnjeg odmora.

Najkraći plaćeni godišnji odmor, osim u slučaju prestanka radnog odnosa, ne može da se zameni novčanom naknadom.

Evidencija o dnevnom radnom vremenu ili vremenu odmora članova posade

Član 130e

Na brodu koji je upisan u domaći upisnik brodova unutrašnje plovidbe mora da se vodi evidencija o dnevnom radnom vremenu ili vremenu odmora svakog člana posade.

Evidencije iz stava 1. ovog člana moraju da se čuvaju na brodu najkraće do kraja referentnog perioda.

Poslodavac ili njegov zastupnik i član posade dužni su da zajedno proveravaju i potvrde evidenciju u odgovarajućim vremenskim periodima, a najkasnije do kraja narednog meseca.

Evidencija iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži:

1)         ime broda;

2)         ime vlasnika broda ili brodara;

3)         ime zapovednika;

4)         datum;

5)         radni dan ili dan odmora;

6)         početak i kraj dnevnog radnog vremena ili vremena odmora.

Članu posade mora da se uruči fotokopija potvrđenih evidencija koje se odnose na njega, koje je član posade dužan da ima kod sebe godinu dana od kraja referentnog perioda.

Hitni slučajevi

Član 130ž

Zapovednik broda ili lice koje ga menja ima pravo da zahteva od člana posade rad u svakom radnom vremenu koje je nužno za neposrednu bezbednost broda, lica na brodu ili tereta, ili u cilju pružanja pomoći drugim brodovima ili licima u opasnosti.

Zapovednik domaćeg broda ili lice koje ga menja može da zahteva od člana posade da radi potrebno radno vreme u slučaju iz stava 1. ovog člana, dok se ne uspostavi redovno stanje.

Posle uspostavljanja redovnog stanja zapovednik ili lice koje ga menja će, čim je to moguće, da obezbedi da svaki član posade koji je radio u vremenu predviđenom za odmor dobije odgovarajući period odmora.

Bezbednost i zdravlje na radu članova posade

Član 130z

Članovima posade koji rade noću i članovima posade koji rade u smenama mora da se pruži zaštita u pogledu bezbednosti i zdravlja na radu u meri koja je potrebna imajući u vidu vrstu njihovog posla.

Zaštitna i preventivna sredstva u cilju ostvarivanja bezbednosti i zdravlja na radu članova posade koji rade noću ili u smenama, u svakom trenutku moraju da budu dostupna.

Modeli plovidbe

Član 130i

Prilikom organizacije rada u okviru propisanih modela plovidbe poslodavac je dužan da poštuje načelo da organizacija radnog vremena mora da bude prilagođena članu posade, posebno u pogledu smanjenja monotonog, odnosno unapred utvrđenog rada u okviru jednog od modela plovidbe, u zavisnosti od vrste posla i zahteva za zaštitu bezbednosti i zdravlja na radu, naročito u pogledu pauza tokom radnog vremena."

Član 31.

U članu 131. posle stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

"Izuzetno od stava 1. ovog člana, za vršenje pojedinih poslova na brodu, u određenim modelima plovidbe brodar može da angažuje pripravnika za sticanje zvanja umesto pojedinih članova posade sa propisanim zvanjima, u skladu sa propisom kojim se utvrđuje najmanji broj članova posade za bezbednu plovidbu."

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Član 32.

Član 132. menja se i glasi:

"Član 132.

Član posade broda trgovačke mornarice koji vrši poslove kojima se obezbeđuje plovidba, može da bude lice koje je steklo odgovarajuće zvanje i koje za vršenje poslova tog zvanja na brodu ima odgovarajuće ovlašćenje, kao i pripravnik za sticanje zvanja.

Zvanje članova posade broda stiče se polaganjem stručnog ispita za sticanje ovlašćenja za vršenje poslova odgovarajućeg zvanja, a dokazuje se ovlašćenjem za vršenje poslova na brodu.

Pored ovlašćenja za vršenje poslova odgovarajućeg zvanja iz stava 2. ovog člana, članovi posade mogu da stiču posebna ovlašćenja o osposobljenosti, koja se stiču položenim odgovarajućim ispitom.

Kandidat za polaganje ispita za izdavanje ovlašćenja o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti snosi troškove plaćanja republičke administrativne takse, koju je dužan da plati pre polaganja ispita.

Rešenje o izdavanju ovlašćenja o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti je konačno u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Za izdavanje ovlašćenja plaća se republička administrativna taksa.

Ovlašćenje o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti člana posade broda koje je izdato suprotno propisanim uslovima ništavo je.

Ministarstvo vodi registar izdatih ovlašćenja o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti članova posade brodova trgovačke mornarice.

Ministar propisuje zvanja, uslove i način sticanja zvanja, odnosno ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti članova posade trgovačke mornarice sa rokovima važenja ovlašćenja, vrste brodskih delatnosti koje obavljaju članovi posade, nivoe odgovornosti članova posade, program i način polaganja ispita za sticanje ovlašćenja o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti, postupak izdavanja ovlašćenja o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti, način obračunavanja plovidbenog staža, uslove koje moraju da ispune centri za obuku članova posade, instruktori, odnosno procenjivači centra za obuku, kao i ispitivači, program obuke, odnosno nastavnih predmeta/kurseva za sticanje ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti, način vođenja i obrasce dnevnika o završenoj obuci i stečenoj praksi, obaveze instruktora, odnosno procenjivača, kao i obaveze ispitivača i kandidata u okviru praktične obuke, način i uslove za izbor ispitivača u ispitnu komisiju, uslove i način priznavanja, obnove i zamene ovlašćenja o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti, sadržinu i obrazac ovlašćenja, kao i obrazac, sadržinu, način izdavanja i vođenja registra izdatih ovlašćenja, kao i registar izdatih odobrenja centrima za obuku članova posade."

Član 33.

Posle člana 133. dodaju se čl. 133a-133d koji glase:

"Član 133a

Teorijsku i praktičnu obuku (u daljem tekstu: obuka) za sticanje ovlašćenja o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti članova posade brodova vrše centri za obuku članova posade, na osnovu odobrenja koje izdaje ministarstvo.

Odobrenje iz stava 1. ovog zakona izdaje se samo pravnom licu:

1)         koje je registrovano u Republici Srbiji;

2)         čiji su kursevi, odnosno nastavni planovi i programi po kojima će se izvoditi obuka u skladu sa standardima za sticanje kvalifikacija i kompetencija koji su propisani od strane Evropskog komiteta za izradu standarda u unutrašnjoj plovidbi (CESNI) i podzakonskim aktom iz člana 132. stav 9. ovog zakona;

3)         koje ispunjava propisane tehničko-tehnološke uslove za držanje obuka za sticanje ovlašćenja o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti;

4)         koje ima kvalifikovane instruktore i procenjivače;

5)         koje dostavi plan i program delatnosti za period za koji se izdaje odobrenje.

Pre izdavanja odobrenja ministarstvo će utvrditi da pravno lice iz stava 2. ovog člana uredno izvršava sve finansijske obaveze prema Republici Srbiji, da protiv njega nije pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije, kao i da se protiv odgovornih lica ne vodi krivični postupak za dela iz oblasti privrednog kriminala.

Rešenje o izdavanju odobrenja iz stava 1. ovog člana izdaje se na period od deset godina.

Rešenje o izdavanju odobrenja iz stava 1. ovog člana konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Za izdavanje odobrenja plaća se republička administrativna taksa.

Član 133b

Odobrenje za obavljanje poslova centra za obuku članova posade prestaje:

1)         istekom vremena na koje je izdato;

2)         likvidacijom pravnog lica koje je dobilo odobrenje, ako pravni sledbenici ne zatraže da odobrenje ostane na snazi u roku od 30 dana od likvidacije pravnog lica - korisnika odobrenja;

3)         oduzimanjem odobrenja od strane ministarstva.

Rešenje o prestanku odobrenja je konačno u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Član 133v

Ministarstvo će doneti rešenje o oduzimanju odobrenja ako utvrdi da centar za obuku članova posade:

1)         ne ispunjava zahteve propisane međunarodnim i domaćim propisima;

2)         ne zadovoljava uslove na osnovu kojih mu je izdato odobrenje;

3)         ako nije započeo sa vršenjem određenih obuka u roku određenom u odobrenju.

U slučajevima iz stava 1. ovog člana, ministarstvo će pre oduzimanja odobrenja upozoriti centar za obuku članova posade i pozvati ga da se pismeno izjasni o razlozima nepoštovanja odredbi odobrenja, posle čega određuje rok za otklanjanje nedostatka, a ako ne postupi u roku koji je odredilo ministarstvo, ministarstvo će oduzeti odobrenje.

Član 133g

Ministarstvo će rešenje o oduzimanju odobrenja centru za obuku članova posade doneti bez prethodnog pozivanja da postupi u skladu sa odredbama člana 133v stav 2. ovog zakona ako je isti prestao da obavlja obuke za koje je dobio odobrenje.

Rešenje o oduzimanju odobrenja je konačno u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Član 133d

Centar za obuku članova posade mora da ispunjava standard kvaliteta serije SRPS ISO 9001 i da primenjuje međunarodne i domaće propise kojima je uređena materija unutrašnje plovidbe.

Ministarstvo vrši proveru rada centra za obuku članova posade, dok telo za ocenjivanje usaglašenosti proverava ispunjenost standarda kvaliteta o trošku centra za obuku članova posade.

Provera iz stava 2. ovog člana vrši se svake dve godine, a može i ranije ako ministarstvo oceni da je to neophodno."

Član 34.

U članu 134. stav 1. reči: "i kontroliše periodičnim pregledom" brišu se.

U stavu 8. reči: "vrste, rokove vršenja zdravstvenih pregleda," brišu se.

Član 35.

Posle člana 134. dodaje se član 134a koji glasi:

"Član 134a

Zdravstveni pregled može da bude redovni i nadzorni.

Redovni zdravstveni pregled vrši se pre izdavanja brodarske knjižice, odnosno dozvole za ukrcavanje i naročito obuhvata oštrinu vida i sluha, prepoznavanje boja, motoriku gornjih i donjih udova, kao i neuropsihijatrijsko i kardiovaskularno stanje lica, u skladu sa standardom za vršenje zdravstvenih pregleda članova posade brodova unutrašnje plovidbe koji su propisani od strane Evropskog komiteta za izradu standarda u unutrašnjoj plovidbi (CESNI).

Prilikom vršenja redovnog zdravstvenog pregleda članovima posade utvrđuje se krvna grupa i RH faktor.

Kada napuni 65 godina, član posade mora da izvrši redovni zdravstveni pregled u naredna tri meseca, a posle toga svake godine.

Lučka kapetanija izdaje ovlašćenje o osposobljenosti članu posade iz stava 4. ovog člana, uz napomenu da je član posade izvršio redovni zdravstveni pregled.

Nadzorni zdravstveni pregled vrši se u roku kraćem od redovnog zdravstvenog pregleda, ako je određen kraći rok važnosti izveštaja o izvršenom redovnom zdravstvenom pregledu.

Član posade ima pravo na besplatni godišnji zdravstveni pregled tokom koga se posebno proveravaju simptomi ili uslovi koji mogu da budu prouzrokovani radom na brodu sa najkraćim dnevnim vremenima odmora i/ili najmanjim brojem dana odmora u skladu sa čl. 130b i 130v ovog zakona.

Troškove zdravstvenog pregleda iz stava 7. ovog člana snosi poslodavac iz sopstvenih sredstava.

Članovi posade koji rade noću i imaju zdravstvene probleme za koje je utvrđeno da su prouzrokovani noćnim radom moraju, u zavisnosti od raspoloživih mogućnosti, da budu premešteni na drugo odgovarajuće radno mesto sa radnim vremenom po danu.

Besplatni zdravstveni pregled podleže obavezi čuvanja lekarske tajne.

Besplatni zdravstveni pregled vrši se u okviru sistema javnog zdravlja.

Pod sistemom javnog zdravlja iz stava 11. ovog člana podrazumevaju se zdravstvene ustanove, odnosno privatna praksa, koje ispunjavaju uslove za vršenje zdravstvenih pregleda članova posade brodova u skladu sa zakonom."

Član 36.

U članu 184. posle stava 4. dodaje se stav 5. koji glasi:

"AIS transponder mora imati uverenje o odobrenju tipa koje se izdaje za AIS transpondere klase A."

Član 37.

U članu 189. st. 3. i 4. menjaju se i glase:

"Za obavljanje poslova Servisa za upravljanje brodskim saobraćajem (VTS) obrazuje se VTS centar, kao posebna organizaciona jedinica u ministarstvu.

Operativno upravljanje poslovima Servisa za upravljanje brodskim saobraćajem u VTS centru obavljaju VTS operateri."

Član 38.

U članu 207. stav 1. posle tačke 14a) dodaje se tačka 14b) koja glasi:

"14b)    vodi evidenciju o objektima lučke infrastrukture u svojini Republike Srbije na kojima Agencija ima upisano pravo korišćenja, kao i katastarskim parcelama koje čine lučko zemljište;".

Član 39.

U članu 213. stav 1. posle reči: "suprastruktura" stavlja se zapeta i dodaju reči: "kao i pristupna infrastruktura".

Stav 2. menja se i glasi:

"Lučku infrastrukturu čine: izgrađene obale za pristajanje plovila (kejski zidovi i slično), lučke saobraćajnice (putevi, staze, industrijski železnički koloseci sa pripadajućim železničkim uređajima), energetske i komunikacione mreže, rasveta, ograde, pristani ili plutajući objekti za ukrcavanje i iskrcavanje putnika ili snabdevanje brodova gorivom, infrastruktura za pretovar alternativnih goriva, kao i druge građevine i uređaji koji po svojoj nameni služe za bezbedan prilaz i privezivanje plovila."

Posle stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:

"Pristupnu infrastrukturu čine infrastrukturni objekti koji omogućavaju korisnicima luke pristup luci sa vodnog puta ili kopna, kao što su pristupne drumske saobraćajnice, železnički koloseci i kanali, koji se nalaze izvan utvrđenog lučkog područja."

U dosadašnjem stavu 4. koji postaje stav 5. reči: "do 3." zamenjuju se rečima: "do 4.".

Član 40.

U članu 214a stav 4. posle reči: "unutar lučkog područja" stavlja se zapeta i dodaju reči: "parcele vodnog zemljišta na kojima se ustanovljava pravo službenosti za izgradnju lučke infrastrukture", a reči: "nadležnom opštinskom" zamenjuju se rečima: "državnom".

Član 41.

U članu 216a stav 2. tačka 3) reči: "vađenje rečnog nanosa" zamenjuju se rečju: "bagerovanje".

Posle stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi:

"Odobrenje iz stava 6. ovog člana prilaže se uz zahtev za dobijanje licence za obavljanje energetske delatnosti koji se podnosi organu nadležnom za izdavanje ove licence u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetika."

Dosadašnji stav 7. postaje stav 8.

Član 42.

U članu 217. posle stava 5. dodaju se st. 6-8. koji glase:

"Lučki operateri iz stava 1. ovog člana dužni su da podnesu zahtev za upis u upisnik lučkih operatera iz člana 226. ovog zakona.

Upis iz stava 6. ovog člana vrši se na osnovu rešenja koje Agencija donosi u upravnom postupku.

Rešenje iz stava 7. ovog člana je konačno u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor."

Član 43.

U članu 218. stav 7. posle reči: "Agencije" dodaju se reči: "na koji Republička direkcija za imovinu Republike Srbije daje saglasnost".

U stavu 9. reči: "i po pribavljenoj saglasnosti Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije" brišu se.

Član 44.

U članu 218a stav 2. reči: "Republička direkcija za imovinu Republike Srbije, odnosno Agencija mogu da zahtevaju" zamenjuju se rečima: "Agencija može da zahteva".

Član 45.

U članu 225a stav 7. reči: "stava 5." zamenjuju se rečima: "stava 6."

Član 46.

U članu 227b stav 6. reči: "Izveštaj o detaljnom projektu (Detailed Project Report) koji sadrži nacrt idejnog projekta sa rokovima za sve faze izgradnje" zamenjuju se rečima: "Izveštaj o projektu (Project Report) koji sadrži nacrt prethodne studije opravdanosti sa generalnim projektom, odnosno Nacrt studije opravdanosti sa idejnim projektom, u zavisnosti od toga da li se na osnovu planskog dokumenta mogu izdati lokacijski uslovi".

U stavu 7. reč: "detaljnom" briše se.

U stavu 8. reč: "detaljnom" briše se.

Član 47.

U članu 227j dodaju se st. 2-10. koji glase:

"Na vodnom zemljištu koje je obuhvaćeno lučkim područjem ustanovljava se pravo stvarne službenosti za izgradnju lučke infrastrukture kao linijskog infrastrukturnog objekta u korist Agencije, u skladu sa zakonom kojim se uređuju vode.

Pravo stvarne službenosti iz stava 2. ovog člana ustanovljava se ugovorom koji se zaključuje između Agencije i javnog vodoprivrednog preduzeća koje je nadležno za teritoriju na kojoj je utvrđeno lučko područje.

Pravo stvarne službenosti iz stava 2. ovog člana ustanovljava se bez naknade.

Izuzetno od st. 2-4. ovog člana, ako je lučki operater dobio odobrenje za obavljanje lučke delatnosti sa pravom službenosti građenja iz čl. 218. i 218a ovog zakona, odnosno ako je dobio lučku koncesiju za javne radove iz člana 227. stav 1. tačka 2) ovog zakona, a izdato odobrenje, odnosno lučka koncesija obuhvataju izgradnju obale za pristajanje plovila (kejski zidovi i slično), kao i druge objekte lučke infrastrukture koji se nalaze na vodnom zemljištu, javno vodoprivredno preduzeće zaključuje ugovor o zakupu vodnog zemljišta neposrednom pogodbom sa tim lučki operaterom.

Odredba stava 5. ovog člana primenjuje se i na lučke operatere iz člana 214. st. 3. i 5. ovog zakona.

Po isteku roka na koji je izdato odobrenje, odnosno lučka koncesija, primenjuju se odredbe st. 2-4. ovog člana.

Postavljanje i upotreba bunker pontonske stanice, odnosno bunker stanice za snabdevanje sa vozila cisterne, ne podleže obavezi dobijanja građevinske, odnosno upotrebne dozvole u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje i izgradnja, već izdavanju svedočanstva koje izdaje Uprava za utvrđivanje sposobnosti brodova za plovidbu posle izvršenog tehničkog pregleda koji obuhvata proveru ispunjenosti zahteva u odnosu na protivpožarnu zaštitu, zaštitu životne sredine, kao i druge tehničke zahteve za plovila u skladu sa propisom kojim se uređuju tehnički zahtevi za statutarnu sertifikaciju brodova unutrašnje plovidbe i Evropskim sporazumom o međunarodnom transportu opasnog tereta na unutrašnjim plovnim putevima (u daljem tekstu: ADN Sporazum), a kojim se potvrđuje da objekat ispunjava tehničke zahteve za obavljanje poslova bunker pontonska stanica, odnosno bunker stanice za snabdevanje sa vozila cisterne.

Postavljanje i upotreba bunker stacionarne stanice i bunker plutajuće stanice podleže obavezi dobijanja građevinske, odnosno upotrebne dozvole.

Bunker stanica za snabdevanje brodova gorivom mora da ispunjava uslove propisane ADN Sporazumom i propisom kojim se uređuju tehnički zahtevi u pogledu bezbednosti od požara i eksplozija stanica za snabdevanje brodova i tehničkih plovnih objekata tečnim gorivom."

Član 48.

U članu 229g posle stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Izuzetno, osnovica naknade za operativnu upotrebu luke, odnosno pristaništa za obavljanje lučke delatnosti snabdevanje brodova pogonskim gorivom koja se obavlja izvan luke u skladu sa članom 215. ovog zakona je tržišna vrednost građevinskog zemljišta koje je odlukom jedinice lokalne samouprave iz člana 215. ovog zakona, opredeljeno za obavljanje ove lučke delatnosti na dan pokretanja postupka za javno prikupljanje ponuda od strane Agencije koju utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove finansija - Poreska uprava, korigovana za koeficijent koji se određuje prema položaju bunker stanice za snabdevanje brodova gorivom na mreži vodnih puteva."

Dosadašnji st. 3-5. postaju st. 4-6.

U dosadašnjem stavu 6. koji postaje stav 7. reč: "takse" zamenjuje se rečju: "naknade".

Dosadašnji st. 7-10. postaju st. 8-11.

Član 49.

Član 237. menja se i glasi:

"Član 237.

Odobrenje za obavljanje delatnosti u pristaništu za posebne namene može se dati najduže na deset godina.

Agencija izdaje odobrenje iz stava 1. ovog člana ako je to u skladu sa usvojenom Strategijom iz člana 8. ovog zakona, u delu koji se odnosi na luke i pristaništa.

Agencija izdaje odobrenje za marine ako je to u skladu sa dokumentima prostornog i urbanističkog planiranja, kao i dokumentima Autonomne pokrajine Vojvodine, odnosno Privredne komore Srbije, kojima se utvrđuje mreža marina na međunarodnim, međudržavnim i državnim vodnim putevima.

Na osnivanje marina shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o utvrđivanju lučkog područja, pri čemu područje marine mogu da čine katastarske parcele ili delovi katastarskih parcela.

Izdavanje i oduzimanje odobrenja za privezišta za čamce u nadležnosti je jedinice lokalne samouprave na čijoj se teritoriji osniva privezište za čamce.

Za izdavanje odobrenja za privezišta za čamce plaća se lokalna administrativna taksa čiju visinu utvrđuje skupština jedinica lokalne samouprave u skladu sa zakonom kojim se uređuje finansiranje lokalne samouprave.

Na izdavanje odobrenja za privezište za čamce primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak.

Za osnivanje privezišta za čamce potrebno je dobiti nautičke uslove koje izdaje nadležna lučka kapetanija.

Pravno lice koje upravlja privezištem za čamce naplaćuje takse za pružanje usluge prihvata i čuvanja čamaca.

Vlada utvrđuje najviše iznose taksi koje u zavisnosti od vrste usluga koje se pružaju u privezištima za čamce mogu da naplaćuju pravna lica koja upravljaju privezištima za čamce.

Na marine i privezišta za čamce se ne primenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje plaćanje lučkih naknada."

Član 50.

U članu 237a stav 2. reči: "pristana" zamenjuju se rečima: "plutajućeg objekta".

Član 51.

U članu 246. stav 2. posle reči: "radnih mesta u ministarstvu" dodaju se reči: "kao i ispit za inspektora, u skladu sa zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor".

Stav 4. menja se i glasi:

"Službena legitimacija inspektora uređuje se zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor."

Član 52.

U članu 247. stav 2. reč: "osam" zamenjuje se brojem: "15".

Član 53.

U članu 254. posle stava 4. dodaje se stav 5. koji glasi:

"Ako u vršenju nadzora inspektor zabrani plovidbu broda koji vije zastavu države članice EU dok utvrđeni nedostaci ne budu otklonjeni, o zabrani će obavestiti nadležni organ koji je izdao svedočanstvo o sposobnosti broda za plovidbu u roku od sedam dana od dana donošenja zabrane."

Član 54.

U članu 266. stav 1. tačka 2) briše se.

Član 55.

U članu 267. stav 1. tačka 7) reči: "lučke kapetanije" zamenjuju se rečima: "inspektora bezbednosti plovidbe".

U tački 9) posle reči: "lučkoj kapetaniji" dodaju se reči: "i inspektoru bezbednosti plovidbe".

Posle tačke 25) dodaje se tačka 25a) koja glasi:

"25a)    ako ne obezbedi da svako lice koje se ukrcava na čamac bez sopstvenog pogona koji nije duži od tri metra, pedolinu, vodeni bicikl, dasku i slično plovilo, koje se koristi za obavljanje privredne delatnosti, obavezno ima prsluk za spasavanje, kao i ne preduzme druge mere u cilju bezbednosti tih lica određene od strane nadležne lučke kapetanije, odnosno ako ne obezbedi da se ova plovila koriste isključivo izvan plovnog puta (član 124. st. 2. i 3);".

Posle tačke 29) dodaje se tačka 29a) koja glasi:

"29a)    ako AIS transponder koji koristi na brodu nema uverenje o odobrenju tipa koje se izdaje za AIS transpondere klase A (član 184. stav 5);".

Član 56.

U članu 270. stav 1. tačka 5) posle reči: "lučkoj kapetaniji" dodaju se reči: "i inspektoru bezbednosti plovidbe".

Posle tačke 12) dodaju se tač. 12a)-12g) koje glase:

"12a)    ako maksimalno radno vreme člana posade traje duže od radnog vremena iz člana 130a stav 2. ovog zakona;

12b)     ako neposredno posle odrađenih uzastopnih radnih dana članu posade ne odobri jednak broj uzastopnih dana odmora (član 130b stav 4);

12v)     ako, u slučaju sezonskog rada na putničkim brodovima, maksimalno radno vreme člana posade traje duže od radnog vremena iz člana 130v stav 1. ovog zakona;

12g)     ako ne proveri i ne potvrde evidenciju o dnevnom radnom vremenu ili vremenu odmora svakog člana posade u odgovarajućim vremenskim periodima, a najkasnije do kraja narednog meseca (član 130e stav 3);".

Član 57.

U članu 271. stav 1. tačka 6) posle reči: "lučkoj kapetaniji" dodaju se reči: "i inspektoru bezbednosti plovidbe".

Posle tačke 15) dodaju se tač. 15a)-15g) koje glase:

"15a)    ako maksimalno radno vreme člana posade traje duže od radnog vremena iz člana 130a stav 2. ovog zakona;

15b)     ako neposredno posle odrađenih uzastopnih radnih dana članu posade ne odobri jednak broj uzastopnih dana odmora (član 130b stav 4);

15v)     ako, u slučaju sezonskog rada na putničkim brodovima, maksimalno radno vreme člana posade traje duže od radnog vremena iz člana 130v stav 1. ovog zakona;

15g)     ako ne proveri i ne potvrdi evidenciju o dnevnom radnom vremenu ili vremenu odmora svakog člana posade u odgovarajućim vremenskim periodima, a najkasnije do kraja narednog meseca (član 130e stav 3);".

Član 58.

U članu 276. posle tačke 4) dodaje se tačka 4a) koja glasi:

"4a)      ako ne proveri i ne potvrdi evidenciju o dnevnom radnom vremenu ili vremenu odmora svakog člana posade u odgovarajućim vremenskim periodima, a najkasnije do kraja narednog meseca (član 130e stav 3);".

Član 59.

Subjekti koji se nalaze u postupku privatizacije, a koji na dan stupanja na snagu ovog zakona obavljaju lučku delatnost, kao i privredna društva koja na dan stupanja na snagu ovog zakona obavljaju lučku delatnost i koja posluju sa većinskim državnim kapitalom, dužni su da izrade popis lučke infrastrukture u kojima će biti navedeni objekti lučke infrastrukture koji su upisani u katastar nepokretnosti, kao i objekti lučke infrastrukture koji su izgrađeni bez dozvole za izgradnju objekta, kao i da te popise dostave Agenciji.

Za objekte lučke infrastrukture koji su izgrađeni bez dozvole za izgradnju objekta, lice iz stava 1. ovog člana, dužno je da pokrene postupak ozakonjenja i nadležnom organu dostavi svu potrebnu dokumentaciju u skladu sa zakonom kojim se uređuje ozakonjenje objekata.

Lice iz stava 1. ovog člana dužno je da sprovede radnje iz st. 1. i 2. ovog člana u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Postupak pribavljanja bez naknade lučke infrastrukture iz stava 1. ovog člana u svojinu Republike Srbije sprovodi Republička direkcija za imovinu Republike Srbije na zahtev Agencije.

Po sprovedenom postupku iz stava 4. ovog člana, odluku o pribavljanju lučke infrastrukture iz stava 1. ovog člana donosi Vlada.

Na osnovu odluke iz stava 5. ovog člana, na lučkoj infrastrukturi iz stava 1. ovog člana upisaće se pravo svojine Republike Srbije i pravo korišćenja u korist Agencije.

Licu iz stava 1. ovog člana, koje je upisano kao nosilac prava korišćenja na neizgrađenom i izgrađenom zemljištu u državnoj svojini u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, a koje je obuhvaćeno lučkim područjem, prestaje pravo korišćenja na tom zemljištu i upisuje se pravo korišćenja u korist Agencije u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ako lice iz stava 1. ovog člana nije steklo odobrenje za obavljanje lučke delatnosti do dana stupanja na snagu ovog zakona, Agencija će tom privrednom društvu dodeliti odobrenje za obavljanje lučke delatnosti koje privredno društvo iz stava 1. ovog člana obavlja na dan stupanja na snagu ovog zakona na osnovu njegovog pismenog zahteva, na vreme od 25 godina sa pravom na produženje trajanja odobrenja za dodatnih 25 godina.

Odobrenjem iz stava 8. ovog člana se između ostalog uređuju međusobne obaveze održavanja objekata lučke infrastrukture iz stava 1. ovog člana.

Postupci prenosa lučke infrastrukture koje su lica iz stava 1. ovog člana započela ali nisu okončala do dana stupanja na snagu ovog zakona, sprovešće se u skladu sa propisima koji su bili na snazi u vreme pokretanja postupka prenosa lučke infrastrukture, uz obavezu sprovođenja radnji iz st. 1. i 2. ovog člana.

Član 60.

Brodovi mogu da pristaju izvan lučkog područja radi pretovara rečnih agregata (šljunka i peska) i to samo na lokacijama na kojima se nalaze objekti za deponovanje i separaciju rečnih agregata koje su obuhvaćene opštim aktom i planom postavljanja ovih objekata koje donosi nadležni organ jedinice lokalne samouprave, najkasnije do 31. decembra 2023. godine.

Na opšti akt i plan postavljanja iz stava 1. ovog člana, ministarstvo i nadležno javno vodoprivredno preduzeće daju saglasnost.

Jedinice lokalne samouprave doneće opšti akt i plan postavljanja iz stava 1. ovog člana najkasnije do 30. aprila 2018. godine.

Privrednom društvu koje je do dana stupanja na snagu ovog zakona obavljalo delatnost deponovanja i separacije rečnih agregata na lokacijama koje su obuhvaćene opštim aktom i planom postavljanja iz stava 1. ovog člana, Agencija izdaje odobrenje za obavljanje lučke delatnosti na period od tri godine uz mogućnost produženja za najviše još tri godine.

Privrednom društvu koje je steklo odobrenje za obavljanje lučke delatnosti u skladu sa stavom 4. ovog člana, nadležni organ jedinice lokalne samouprave, posle utvrđivanja ispunjenosti uslova propisanih opštim aktom i planom postavljanja iz stava 1. ovog člana, izdaje privremenu građevinsku dozvolu u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje i izgradnja.

Privredno društvo koje je do dana stupanja na snagu ovog zakona obavljalo delatnost deponovanja i separacije rečnih agregata na lokacijama koje nisu obuhvaćene opštim aktom i planom postavljanja iz stava 1. ovog člana, već je izmeštena na drugu lokaciju koja je posle stupanja na snagu ovog zakona utvrđena kao lučko područje, stiče pravo da dobije odobrenje za obavljanje lučke delatnosti na period od 25 godina, sa mogućnošću produženja za još 25 godina, pod uslovom da zaključi ugovor iz člana 216a ovog zakona i plati naknadu za operativnu upotrebu luke, odnosno pristaništa.

Odobrenje iz st. 4. i 6. ovog člana izdaje Agencija za upravljanje lukama u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravni postupak i konačno je u upravnom postupku.

Vrednost naknade za operativnu upotrebu luke, odnosno pristaništa koje se izdaje na osnovu izdatog odobrenja iz stava 6. ovog člana, umanjiće se srazmerno vrednosti radova na izgradnji lučke infrastrukture.

Pored obaveze plaćanja naknade za operativnu upotrebu luke, odnosno pristaništa u skladu sa stavom 8. ovog člana, privredna društva koja upravljaju objektima za deponovanje i separaciju rečnih agregata iz st. 4. i 6. ovog člana, kao i brodovi koji pristaju u ove objekte, odnosno vlasnici robe čiji se pretovar vrši u ovim objektima, dužni su da plaćaju propisane lučke naknade.

Javno vodoprivredno preduzeće zaključuje ugovor o zakupu vodnog zemljišta koje se koristi za potrebe pretovara rečnih agregata (šljunka i peska), neposrednom pogodbom sa privrednim društvom iz st. 4. i 6. ovog člana.

Član 61.

Obrasci ovlašćenja o osposobljenosti članova posade trgovačke mornarice koji su izdati u skladu sa Pravilnikom o zvanjima, uslovima za sticanje zvanja i ovlašćenjima članova posade brodova unutrašnje plovidbe trgovačke mornarice Savezne Republike Jugoslavije ("Službeni list SFRJ", br. 32/82, 30/83 i 30/87 i "Službeni list SRJ", broj 25/96), kao i obrasci brodarskih knjižica koje su izdate u skladu sa Pravilnikom o pomorskim i brodarskim knjižicama i dozvolama za ukrcanje ("Službeni list SFRJ", broj 13/81), zameniće se za obrasce ovih isprava koje se izdaju u skladu sa Pravilnikom o uslovima, načinu i postupku izdavanja i zamene, sadržini i obrascu brodarske knjižice i dozvole za ukrcavanje, licima i organima nadležnim za unošenje i overu podataka, kao i sadržini, obrascu i načinu vođenja registra izdatih brodarskih knjižica i dozvola za ukrcavanje ("Službeni glasnik RS", broj 40/13) i Pravilnikom o zvanjima, uslovima za sticanje zvanja i ovlašćenjima članova posade brodova trgovačke mornarice ("Službeni glasnik RS", br. 64/12, 99/15 i 3/17), najkasnije do 31. decembra 2018. godine.

Obrasci dozvola za upravljača i rukovaoca čamca, odnosno mornara na plovećem postrojenju koje su izdate u skladu sa Pravilnikom o programu i načinu polaganja stručnog ispita za sticanje zvanja upravljača i rukovaoca čamca ("Službeni glasnik RS", broj 18/97) i Pravilnikom o načinu sticanja stručne osposobljenosti i o programu stručnih ispita posade određenih plovnih objekata ("Službeni glasnik SRS", broj 19/78), zameniće se za odgovarajuće obrasce dozvola za upravljača čamcem koje se izdaju u skladu sa Pravilnikom o uslovima koje moraju da ispunjavaju lica za upravljanje čamcem, plovećim telom ili plutajućim objektom, programu i načinu polaganja stručnog ispita, kao i obrascima, sadržini, načinu izdavanja i trajanja dozvole za upravljanje ("Službeni glasnik RS", br. 86/14 i 57/15), najkasnije do 31. decembra 2019. godine.

Član 62.

Do zaključivanja sporazuma o uzajamnom priznavanju brodskih isprava kojima se utvrđuje sposobnost brodova za plovidbu između Evropske unije i Republike Srbije, Svedočanstva Unije za unutrašnju plovidbu priznaju se kao da su izdata u Republici Srbiji.

Odredba člana 21. stav 3. ovog zakona, prestaje da važi danom prijema Republike Srbije u Evropsku uniju.

Danom prijema Republike Srbije u Evropsku uniju, Svedočanstva Unije za unutrašnju plovidbu priznaju se kao da su izdata u Republici Srbiji.

Pristani koji su izgrađeni bez građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju u skladu sa propisima po kojima u vreme izgradnje nije bila propisana obaveza pribavljanja građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju, mogu da se koriste za obavljanje lučke delatnosti bez ove dozvole.

Takse utvrđene Pravilnikom o određivanju visina taksi za pružanje stručnih usluga iz nadležnosti Direkcije za vodne puteve ("Službeni glasnik RS", broj 141/14) i Pravilnikom o visini takse za pružanje stručne usluge vršenja tehničkog nadzora nad brodovima unutrašnje plovidbe ("Službeni glasnik RS", broj 114/13) primenjivaće se do utvrđivanja republičke administrativne takse u skladu sa čl. 4. i 19. ovog zakona.

Član 63.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", osim člana 33. ovog zakona koji se primenjuje od 1. juna 2019. godine.

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA I CILJEVI KOJI SE OSTVARUJU

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama (u daljem tekstu: Predlog zakona) ima za cilj da se, između ostalog, izvrši usaglašavanje Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama ("Službeni glasnik RS", br. 73/10, 121/12, 18/15, 96/15 - dr. zakon, 92/16 i 104/16 - dr. zakon - u daljem tekstu: Zakon) sa odredbama Direktive Saveta 2014/112/EU o sprovođenju Evropskog sporazuma o utvrđivanju određenih vidova organizacije radnog vremena u plovidbi unutrašnjim vodnim putevima, zaključenog između Evropskog saveza za plovidbu unutrašnjim vodnim putevima (EBU), Evropske organizacije zapovednika plovila (ESO) i Evropske federacije radnika u transportu (ETF), kao i Direktive 2016/1629 Evropskog parlamenta i Saveta o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutrašnje plovidbe, izmeni Direktive 2009/100/EZ i stavljanju van snage Direktive 2006/87/EZ, kao i da se urede određena pitanja koja su uočena u primeni i čije je rešenje zahtevalo odgovarajuća zakonska rešenja.

U cilju usaglašavanja sa odredbama Direktive Saveta 2014/112/EU, čl. 1, 23, 24. i 29. Predloga zakona u potpunosti se transponuju odredbe ove direktive u domaće zakonodavstvo. Navedenim članovima uređuju se pojedini aspekti rada i radnog vremena članova posade brodova unutrašnje plovidbe, i to radno vreme, radni dani i dani odmora, pravo na odmor, sezonski rad na putničkim brodovima, najduže dozvoljeno radno vreme noću, godišnji odmor, bezbednost i zdravlje na radu članova posade koji rade noću ili u smenama, kao i pravo na besplatni godišnji zdravstveni pregled članova posade. Do danas su se na ove aspekte radnog vremena članova posade brodova unutrašnje plovidbe shodno primenjivale odredbe Zakona o radu, što je stvaralo određene probleme u praksi zbog specifičnosti uslova rada na brodovima u odnosu na rad na kopnu. Usaglašavanjem domaćeg zakonodavstva sa Direktivom podići će se nivo zaštite na radu radnika, odnosno članova posade brodova unutrašnje plovidbe.

U cilju usaglašavanja sa Direktivom 2016/1629, čl. 9-21. Predloga zakona transponovane su osnovne odredbe ove direktive u domaće zakonodavstvo. Navedenim članovima Predloga zakona ukida se kontrolni pregled brodova koji se zadržao kao vrsta tehničkog pregleda brodova samo u Republici Srbiji. Detaljno su uređena pitanja obnavljanja važenja, kao i zamene svedočanstva o sposobnosti broda za plovidbu, te pojedina procesna pitanja koja se odnose na izdavanje ove brodske isprave. Takođe, uvodi se privremeno svedočanstvo o sposobnosti broda za plovidbu, kao nova vrsta brodske isprave, a uređeno je i pitanje načina priznavanja ovih isprava koje izdaju nadležni organi država članica EU.

Pored usaglašavanja sa navedenim propisima EU, u primeni Zakona utvrđena je potreba za preciziranjem značenja pojedinih pojmova. S tim u vezi, Predlogom zakona se definiše pojam tzv. pristana, kao vrste građevinskog objekta za koji se izdaje građevinska dozvola u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 72/09, 81/09 - ispravka, 64/10 - US, 24/11, 121/12, 42/13 - US, 50/13 - US, 98/13 - US, 132/14 i 145/14), a koji do danas nije bio definisan. Ovakva pravna situacija stvarala je određene nedoumice i probleme u postupanju nadležnih organa, kao i učesnika u privredi. Posledično, Predlogom zakona se uređuje ovo pitanje na način što je izvršena dopuna člana 4. Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama dodavanjem definicije, odnosno značenja pojma pristan. Takođe, uvode se pojmovi bunker stanice za snabdevanje brodova gorivom i plutajućeg objekta za ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe, kako bi se uredila pravna situacija koja je u praksi onemogućila izdavanje energetskih licenci u skladu sa odredbama Zakona o energetici ("Službeni glasnik RS", broj 145/14).

Takođe, u cilju uređenja pitanja objekata koji se koriste za pristajanje i čuvanje čamaca, predloženo je novo zakonsko rešenje uvođenjem pojma privezišta za čamce, pored pojma marina koji je već uređen Zakonom. S tim u vezi, marine, kao vrsta pristaništa za posebne namene, biće u nadležnosti Agencije za upravljanje lukama, dok se na jedinice lokalne samouprave prenosi nadležnost za uređenje pitanja koja se odnose na rad privezišta za čamce.

Konačno, u primeni Zakona utvrđen je nedostatak pojedinih prekršajnih odredaba čije propisivanje treba da omogući efikasniju primenu Zakona. 

III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENJA ZAKONA

U članu 1. Predloga zakona izvršena je dopuna člana 4. Zakona dodavanjem novih pojmova.

U čl. 2-4. Predloga zakona dodato je u nadležnost Direkcije za vodne puteve upravljanje AtoN sistemom obeležavanja plovnih puteva i precizirane su usluge koje ona vrši.

U čl. 5-7. Predloga zakona uređuje se materija izdavanja uslova za projektovanje pristana, odnosno za postavljanje plutajućih objekata.

U čl. 8. i 9. Predloga zakona otklanjaju se tehničke greške u tekstu Zakona.

Čl. 10-13. i čl. 15-18. Predloga zakona briše se kontrolni pregled kao vrsta tehničkog pregleda broda i uvodi dobrovoljni pregled.

U članu 14. i čl. 19-27. Predloga zakona uređuje se sadržina tehničkih pravila za statutarnu sertifikaciju brodova unutrašnje plovidbe, kao i pitanja obnavljanja, zamene i druga procesna pitanja vezana za Svedočanstvo o sposobnosti broda za plovidbu.

Članom 28. Predloga zakona izvršena je dopuna člana 124. Zakona kojim su propisane obaveze privrednog društva, odnosno preduzetnika koji koristi čamac bez sopstvenog pogona koji nije duži od tri metra, pedoline, vodene bicikli, daske i slična plovila, za obavljanje privredne delatnosti da pored drugih propisanih uslova, obezbede da svako lice koje se ukrcava na ova plovila obavezno ima prsluk za spasavanje, kao i da preduzmu druge mere u cilju bezbednosti tih lica određene od strane lučkih kapetanija.

Čl. 29, 30. i 31. Predloga zakona dodaju se odredbe kojima se uređuju pojedini aspekti rada i radnog vremena članova posade brodova unutrašnje plovidbe, i to radno vreme, radni dani i dani odmora, pravo na odmor, sezonski rad na putničkim brodovima, najduže dozvoljeno radno vreme noću, godišnji odmor, bezbednost i zdravlje na radu članova posade koji rade noću ili u smenama, kao i pravo na besplatni godišnji zdravstveni pregled članova posade.

Čl. 32. i 33. Predloga zakona uređena je materija izdavanja odobrenja za obavljanje poslova obuke članova posade u cilju sticanja zvanja, kao i mogućnost angažovanja pripravnika za sticanje zvanja umesto pojedinih članova posade sa propisanim zvanjima za obavljanje pojedinih poslova na brodu.

Čl. 34. i 35. Predloga zakona menja se član 134. Zakona i dodaje član 134a kojim se uređuje vršenje lekarskog pregleda i izdavanje lekarskog uverenja.

Članom 36. Predloga zakona dopunjen je član 184. Zakona propisivanjem da AIS transponder mora imati uverenje o odobrenju tipa koje se izdaje za AIS transpondere klase A.

Članom 37. Predloga zakona menja se odredba člana 189. Zakona propisivanjem da se za obavljanje poslova Servisa za upravljanje brodskim saobraćajem (VTS) obrazuje VTS centar, kao posebna organizaciona jedinica u ministarstvu.

Članom 38. Predloga zakona dopunjen je član 207. Zakona propisivanjem da Agencija za upravljanje lukama vodi evidenciju o objektima lučke infrastrukture u svojini Republike Srbije na kojima Agencija ima upisano pravo korišćenja.

Članom 39. Predloga zakona menja se član 213. Zakona propisivanjem lučke infrastrukture, kao i pristupne infrastrukture.

Čl. 40. i 41. Predloga zakona vrše se preciziranja pojedinih odredbi čl. 214a i 216a Zakona, pre svega u odnosu na obuhvat parcela vodnog zemljišta lučkim područjem, te preciziranja da se odobrenje za obavljanje lučke delatnosti prilaže uz zahtev za dobijanje licence za obavljanje energetske delatnosti koji se podnosi organu nadležnom za izdavanje ove licence u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetika.

Članom 42. Predloga zakona vrši se dopuna člana 217. Zakona propisivanjem da su lučki operateri koji su ex lege stekli pravo na dobijanje odobrenja za obavljanje lučke delatnosti dužni da podnesu zahtev za upis u upisnik lučkih operatera.

Čl. 43. i 44. Predloga zakona vrše se ispravke čl. 218. i 218a Zakona kojima se uređuju obaveze Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije u postupku zasnivanja prava službenosti građenja.

Članom 45. vrši se ispravka tehničke greške u članu 225a Zakona.

Članom 46. Predloga zakona vrši se usklađivanje člana 227b sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji.

Članom 47. vrši se dopuna člana 227j Zakona propisivanjem da se na vodnom zemljištu koje je obuhvaćeno lučkim područjem ustanovljava pravo stvarne službenosti bez naknade za izgradnju luke kao linijskog infrastrukturnog objekta u korist Agencije koja se ustanovljava ugovorom između Agencije i javnog vodoprivrednog preduzeća sa propisanim izuzecima.

Članom 48. Predloga zakona vrši se usklađivanje sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru.

Članom 49. vrši se izmena člana 237. Zakona propisivanjem da su marine u nadležnosti Agencije za upravljanje lukama, dok su privezišta za čamce prenete u nadležnost jedinica lokalnih samouprava.

Članom 50. Predloga zakona izvršeno je terminološko usaglašavanje člana 237a Zakona.

Čl. 51. i 52. Predloga zakona izvršeno je usaglašavanje sa odredbama Zakona o inspekcijskom nadzoru i Zakona o opštem upravnom postupku.

Članom 53. Predloga zakona dopunjen je član 254. Zakona propisivanjem da u slučaju da tokom vršenja nadzora inspektor zabrani plovidbu broda koji vije zastavu države članice EU, dok utvrđeni nedostaci ne budu otklonjeni, o zabrani će obavestiti nadležni organ koji je izdao svedočanstvo o sposobnosti broda za plovidbu u roku od sedam dana od dana donošenja zabrane.

Čl. 54-58. Predlog zakona dopunjeni su čl. 266, 267, 270. i 276. Zakona propisivanjem novih prekršaja.

Članom 59. Predloga zakona propisani su uslovi i obaveze pojedinih privrednih društava koje moraju da ispune da bi stekli pravo na obavljanje lučke delatnosti.

Članom 60. Predloga zakona propisano je da brodovi mogu najkasnije do 31. decembra 2023. godine da pristaju izvan lučkog područja radi pretovara rečnih agregata (šljunka i peska) i to samo na lokacijama na kojima se nalaze objekti za deponovanje i separaciju rečnih agregata, koje su obuhvaćene opštim aktom i planom postavljanja ovih objekata koje donosi nadležni organ jedinice lokalne samouprave, kao i uslovi koje privredna društva koja upravljaju privremenim deponijama šljunka i peska moraju da ispune u propisanom prelaznom periodu.

Članom 61. propisuju se prelazni rokovi za zamenu obrazaca pojedinih isprava koje su izdate po ranijim propisima.

Članom 62. Predloga zakona propisana je prelazna odredba kojom se uređuje način priznavanja brodskih isprava kojima se utvrđuje sposobnosti brodova za plovidbu do zaključivanja Sporazuma između Evropske unije i Republike Srbije, odnosno administrativnih sporazuma koji se zaključuju između Uprave i nadležnih organa država članica EU, kao i sporazuma o uzajamnom priznavanju brodskih isprava kojima se utvrđuje sposobnost brodova za plovidbu između Centralne komisije za plovidbu Rajnom (CCNR) i Republike Srbije.

Članom 63. Predloga zakona propisano je njegovo stupanje na snagu.

IV. PROCENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA SPROVOĐENJE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona potrebno je obezbediti sredstva u budžetu Republike Srbije u cilju zapošljavanja četiri nova zaposlena koji će obavljati poslove operatera u okviru VTS centra, a koji će se osnovati kao posebna organizaciona jedinica u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Ukazuje se da VTS centar mora da pruža usluge upravljanja brodskim saobraćajem 24 časa sedam dana u nedelji, zbog čega je potrebno zaposliti četiri državna službenika. Naime, mesečni fond radnih sati je 720 sati (24h30=720), što se deli na četiri VTS operatera, odnosno službenika. Mesečni fond sati za jednog službenika je oko 170 sati u zavisnosti koliko je dana u mesecu. Iz navedenog proizilazi da je za normalno funkcionisanje VTS centra potrebno predvideti zapošljavanje najmanje četiri državna službenika.

Navedena četiri zaposlena bi bila zaposlena tokom 2019. godine i za njihovo zapošljavanje je potrebno obezbediti sredstva za isplatu zarada u ukupnom iznosu (bruto II) od 4.025.397 dinara na godišnjem nivou. Naime, predmetni centar činiće četiri zaposlena od čega rukovodilac organizacione jedinice u zvanju samostalnog savetnika i tri izvršioca u zvanju savetnika. Za samostalnog savetnika predlaže se utvrđivanje trećeg platnog razreda sa koeficijentom 3,39, dok se za savetnike predlaže utvrđivanje prvog platnog razreda sa koeficijentom 2,53.

Za tehničko opremanje VTS centar nije potrebno obezbediti sredstva obzirom da će koristiti postojeću tehničku opremu koja se koristi za potrebe Rečnih informacionih servisa (RIS).

VI. ANALIZA EFEKATA ZAKONA

Na koga će i kako će najverovatnije uticati rešenja u zakonu

Rešenja u Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama (u daljem tekstu: Predlog zakona) imaće uticaj na pojedine učesnike u unutrašnjem vodnom saobraćaju.

Predlog zakona će uticati na Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u okviru koga će se formirati posebna organizaciona jedinica koju će činiti četiri zaposlena, a koja će obavljati poslove operatera Servisa za upravljanje brodskim saobraćajem (VTS).

Predlog zakona će uticati na Direkciju za vodne puteve kojoj se dodaje u nadležnost upravljanje AtoN sistemom obeležavanja plovnih puteva. Uvođenje ovog sistema realizuje se kroz Projekat "Uvođenje elektronskog sistema obeležavanja plovnih putevaˮ, koji se finansira iz IPA 2013 sredstava i čija je vrednost 3,4 miliona evra. Ovaj projekat podrazumeva zamenu sadašnjih klasičnih navigacionih bova koje obeležavaju plovne puteve sa novim bovama koje će imati ugrađene tzv. AIS AtoN transpondere. Ovi transponderi će omogućiti da navigacione bove budu vidljive na elektronskim navigacionim kartama koje se koriste na brodovima, u svim uslovima plovidbe (danju, noću, u uslovima magle, snega i dr.) za razliku od sadašnjih bova koje su vidljive isključivo tokom dnevne plovidbe. Ovaj projekat će takođe omogućiti daleko brže reakcije u situaciji kada npr. neki brod tokom plovidbe ošteti navigacionu bovu, kada će Direkcija za vodne puteve jednostavno aktivirati tzv. virtuelni aton, koji će postati vidljiv na brodskim elektronskim navigacionim kartama. Na taj način, iako je bova oštećena, potopljena ili se otkačila sa sidra, brod će preko navigacione karte ipak videti gde se nalazi plovni put. Takođe, ovaj sistem će omogućiti da se npr. u vanrednim situacijama, kroz upotrebu virtuelnih atona brzo obeleži mesto havarije kako bi drugi brodovi odmah mogli da prilagode plovidbu toj situaciji.

Predlog zakona će uticati na pojedine brodarske kompanije koje će radno vreme članova posade morati da usklade sa odredbama ovog zakona, a koje će biti usklađene sa Direktivom Saveta 2014/112/EU o sprovođenju Evropskog sporazuma o utvrđivanju određenih vidova organizacije radnog vremena u plovidbi unutrašnjim vodnim putevima, zaključenog između Evropskog saveza za plovidbu unutrašnjim vodnim putevima (EBU), Evropske organizacije zapovednika plovila (ESO) i Evropske federacije radnika u transportu (ETF). Većina brodarskih kompanija već poštuje standarde organizacije radnog vremena koje se primenjuju u EU, međutim na brodovima kojima upravljaju pojedine brodarske kompanije uočena su značajna prekoračenja normi dozvoljenih radnih sati, zbog čega će dopune ovog dela Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama pozitivno uticati na zaštitu osnovnih prava članova posade.

Nadalje, Predlogom zakona se pozitivno utiče na poslovanje brodarskih kompanija na način što se predlaže ukidanje kontrolnog pregleda, kao jedna od četiri vrste tehničkih pregleda brodova, koji vrši Uprava za utvrđivanje sposobnosti brodova za plovidbu, kao organ uprave u sastavu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Na ovaj način će se pozitivno uticati na poslovanje brodarskih kompanija, imajući u vidu da troškovi ovog pregleda, koji se vrši na svakih 30 meseci, iznose u proseku od 50.000 do 180.000 dinara, pri čemu se neće uticati na bezbednost plovidbe, zbog sveobuhvatnog redovnog pregleda koji se vrši svake pete godine. Ova vrsta pregleda je ukinuta i u državama članicama Evropske unije.

Takođe, po ugledu na nemačko zakonodavstvo Predlogom zakona je propisano da za vršenje pojedinih poslova na brodu, u određenim modelima plovidbe, brodar može da angažuje pripravnika za sticanje zvanja umesto pojedinih članova posade sa propisanim zvanjima, u skladu sa propisom kojim se utvrđuje najmanji broj članova posade za bezbednu plovidbu.

Predlog zakona će uticati na privredna društva koja upravljaju privremenim deponijama šljunka i peska. U tom smislu, pravni status ovih objekata trenutno je uređen Zakonom o planiranju i izgradnji koji ih prepoznaje kao privremene građevinske objekte za koje se izdaje privremena građevinska dozvola. Nadalje, Zakonom o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama propisano je da pretovar šljunka i peska spada u lučku delatnost koja se može obavljati samo u okviru lučkog područja, dok je članom 10. Zakona o vodama ("Službeni glasnik RS", br. 30/10, 93/12 i 104/16) propisano da se, ako je za obavljanje privredne delatnosti u okviru privremenih deponija šljunka, peska i drugog materijala, neophodno pristajanje brodova uz obalu, na formiranje privremenih deponija šljunka, peska i drugog materijala primenjuju se odredbe Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama. Imajući u vidu da trenutno na obalama Dunava, Save i Tise na teritoriji Republike Srbije, ima preko 140 ovih privremenih objekata, čiji je rad imao veliki uticaj na nesmetano poslovanje legalnih luka u Republici Srbiji, što je posledično dovelo do toga da danas ne postoji nijedan legalan lučki terminal za pretovar rečnih agregara (šljunka i peska). Predlogom zakona predlaže se postepeno rešavanje ovog velikog problema koji opterećuje rad luka u Srbiji i utiču na njihovu konkretnost na međunarodnom tržištu lučkih usluga. S tim u vezi, Predlogom zakona se propisuje rok od šest godina, koliko najduže traju privremene građevinske dozvole u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji, kao prelazni rok za postepenu relokaciju tzv. šljunkara na zvanična lučka područja, pri čemu je predviđeno da jedinice lokalne samouprave svojim odlukama utvrde na kojim se tačno lokacijama mogu nalaziti privremene deponije šljunka i peska, do isteka navedenog prelaznog roka. Takođe, za one privremene deponije šljunka i peska koje ne budu obuhvaćene odlukama jedinica lokalnih samouprava, predviđena je mogućnost preseljenja na lučka područja koja su već utvrđena ili će biti utvrđena u narednom periodu u skladu sa prostornim planovima.

Predloženim rešenjem pozitivno će se uticati na poslovanje luka, ali i na sadašnje privremene deponije šljunka i peska koje će relokacijom na lučko područje steći mogućnost dobijanja građevinske i upotrebne dozvole za razliku od sadašnje privremene građevinske dozvole, pri čemu se ukazuje da skoro nijedan od ovih objekata nema ni privremenu građevinsku dozvolu.

Predlog zakona će pozitivno uticati na jedinice lokalne samouprave obzirom da se uvodi red u oblasti rada privezišta za čamce. S tim u vezi, u nadležnost jedinica lokalne samouprave prenosi se izdavanje odobrenja za rad ovih objekata, za koje će jedinica lokalne samouprave naplaćivati lokalnu administrativnu taksu u skladu sa Zakonom o finansiranju lokalne samouprave.

S tim u vezi, Predlog zakona će uticati i na rad pravnih lica koja danas pružaju usluge u okviru privezišta za čamce, koja će biti dužna da svoje poslovanje usklade sa odredbama ovog zakona, te ishoduju odobrenje za rad od jedinice lokalne samouprave, ali i koriguju iznose takse koje danas naplaćuju od korisnika njihovih usluga u skladu sa odlukom koju će doneti Vlada nakon usvajanja zakona.

Predlog zakona će pozitivno uticati i na rad Agencije za upravljanje lukama u čiju nadležnost je stavljeno izdavanje odobrenja za rad marina.

Takođe, Predlog zakona uticaće na poslovanje privrednih društava koja koriste čamce bez sopstvenog pogona, pedaline i slična plovila za obavljanje privredne delatnosti, obzirom da će ista morati da obezbede da svako lice koje se ukrcava na ova plovila obavezno ima prsluk za spasavanje, kao i da preduzmu druge mere u cilju bezbednosti tih lica određene od strane nadležne lučke kapetanije.

Predlog zakona uticaće na Upravu za utvrđivanje sposobnosti brodova za plovidbu koja će biti dužna da prati rad CESNI Komiteta na usaglašavanju ES-TRIN standarda, da ga prevodi i objavljuje na svojoj internet prezentaciji, kao i da pravovremeno predlaže izmenu Priloga 2 Pravilnika o tehničkim zahtevima za statutarnu sertifikaciju brodova unutrašnje plovidbe, odmah nakon usvajanja novog ES-TRIN standarda od strane CESNI Komiteta.

Predlog zakona će delimično uticati na rad lučkih operatera koji su u procesu privatizacije, odnosno svojinske transformacije stekli pravo svojine na celini ili određenom delu lučke suprastrukture ili lučke infrastrukture, obzirom da se uvodi obaveza podnošenja zahteva za upis u upisnik u upravnom postupku.

Konačno, Predlogom zakona otvara se mogućnost vršenja obuka za sticanje zvanja u unutrašnjoj plovidbi. Predmetna mogućnost predviđena je propisima Evropske unije, te se na ovaj način otvara mogućnost domaćim privrednim društvima da ispune određene tehničke zahteve i dobiju odobrenje za obavljanje ovog posla. Ukazuje se da obuka neće biti obavezan uslov za sticanje zvanja, već alternativna mogućnost da zainteresovana lica na jedan brži način, kroz sistem obrazovanja odraslih po kome će raditi ovi centri za obuku, steknu određeno zvanje u unutrašnjoj plovidbi. Primena odredaba ovog dela Predloga zakona odložena je na godinu dana, što je rezultat potrebe da se sačeka sa usvajanjem svih tehničkih i drugih standarda za vršenje obuka u okviru CESNI komiteta, koji će potom biti transponovani u domaće zakonodavstvo. Rad na usvajanju navedenih standarda se očekuje do juna 2018. godine. Važno je istaći da se u saradnji sa srednjim brodarskim školama u Srbiji radi na uspostavljanju sistema u kome ovi centri za obuku neće biti konkurencija redovnom sistemu obrazovanja, već će predstavljati njegovu nadogradnju. Naime, cilj Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je da definiše sistem po kome će srednje brodarske škole, kroz korišćenje instrumenata dualnog obrazovanja, omogućiti učeniku da na kraju perioda školovanja dobije zvanje mornara u unutrašnjoj plovidbi i time mogućnost zapošljavanja odmah po završetku formalnog obrazovanja. Sadašnji sistem ovo ne omogućava, obzirom da lice koje je završilo srednju brodarsku školu mora da stekne obavezni plovidbeni staž nakon završetka formalnog školovanja, a potom i da položi stručni ispit za sticanje zvanja mornara. Novim sistemom učenik bi obavezni plovidbeni staž stekao tokom trajanja školovanja i samim činom maturiranja stekao sve potrebne uslove za dobijanje zvanja mornara. Nadalje, po završetku formalnog školovanja i sticanja zvanja mornara, lice bi potrebna znanja i veštine za sticanje viših zvanja od mornara mogao da stekne ili kroz obavezni plovidbeni staž i samostalnu teorijsku pripremu za polaganje stručnog ispita, ili kroz završetak odgovarajuće obuke u centru za obuku. Ova obuka će omogućavati skraćivanje trajanja obaveznog plovidbenog staža (zbog znanja i veština koje će lice na obuci steći upotrebom simulatora), ali i pružila potrebno teorijsko znanje za polaganje stručnog ispita. S tim u vezi, narednih godina će se definisati da li će se stručni ispiti održavati u lučkim kapetanijama, kao što je danas slučaj, ili će se ovlašćenje za vršenje ovih ispita preneti na centre za obuku. Svako od navedenih rešenja zahteva propisivanje jasnih kvalifikacija koje će procenjivači morati da ispune bez obzira da li će raditi u okviru lučkih kapetanija ili centara za obuku. Takođe, instruktori koji će se koristiti tokom trajanja redovnog obrazovanja moraće da ispune uslove koji će biti propisani u skladu sa zakonom kojim će se urediti dualno obrazovanje.

Kakve troškove će primena zakona stvoriti građanima i privredi (naročito malim i srednjim preduzećima)

U odnosu na troškove koje će primena ovog zakona stvoriti za građane i privredu, isti će stvoriti dodatne troškove za pojedine učesnike unutrašnjeg vodnog transporta.

Dodatne troškove Predlog zakona će prouzrokovati za brodarske kompanije koje nisu poštovale jedinstvena evropska pravila o raspodeli radnog vremena, već su na manji broj članova posade raspoređivali veći broj radnih obaveza. Propisivanjem odredaba o raspodeli radnog vremena u skladu sa Direktivom Saveta 2014/112/EU, ove brodarske kompanije moraće da zaposle nove članove posade.

Dodatne troškove Predlog zakona će prouzrokovati za privredna društva koja upravljaju privremenim deponijama šljunka i peska. Naime, u narednih šest godina ova privredna društva će biti dužna da svoje poslovanje usklade sa propisima Republike Srbije, te da ovu delatnost obavljaju isključivo u okviru utvrđenih lučkih područja. To će podrazumevati da se najveći broj ovih privremenih deponija šljunka i peska relocira sa sadašnjih lokacija na nove lokacije u skladu sa propisima Republike Srbije, te da ulože sredstva u izgradnju novih objekata u sastavu lučkog terminala za rasute terete. Imajući u vidu značaj ovih objekata za nesmetano funkcionisanje ukupne građevinske industrije, Predlogom zakona je propisan razuman rok za relokaciju od šest godina, pri čemu je propisano da će ovim privrednim društvima vrednost naknade za operativnu upotrebu luke, odnosno pristaništa, koju su svi lučki operateri dužni da plate, biti umanjena srazmerno vrednosti radova na izgradnji nove lučke infrastrukture u sastavu lučkog terminala za rasute terete, koju će graditi iz sopstvenih sredstava tokom trajanja prelaznog perioda.

Za sprovođenje ovog zakona potrebno je obezbediti sredstva u budžetu Republike Srbije u cilju zapošljavanja četiri nova zaposlena koji će obavljati poslove operatera u okviru VTS centra koji će se osnovati kao posebna organizaciona jedinica u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Ukazuje se da VTS centar mora da pruža usluge upravljanja brodskim saobraćajem 24 časa sedam dana u nedelji, zbog čega je potrebno zaposliti četiri državna službenika. Naime, mesečni fond radnih sati je 720 sati (24h30=720), što se deli na četiri VTS operatera, odnosno službenika. Mesečni fond sati za jednog službenika je oko 170 sati u zavisnosti koliko je dana u mesecu. Iz navedenog proizilazi da je za normalno funkcionisanje VTS centra potrebno predvideti zapošljavanje najmanje četiri državna službenika.

Navedena četiri zaposlena bi bila zaposlena tokom 2019. godine i za njihovo zapošljavanje je potrebno obezbediti sredstva za isplatu zarada u ukupnom iznosu (bruto II) od 4.025.397 dinara na godišnjem nivou. Naime, predmetni centar činiće četiri zaposlena od čega rukovodilac organizacione jedinice u zvanju samostalnog savetnika i tri izvršioca u zvanju savetnika. Za samostalnog savetnika predlaže se utvrđivanje trećeg platnog razreda sa koeficijentom 3,39, dok se za savetnike predlaže utvrđivanje prvog platnog razreda sa koeficijentom 2,53.

Za tehničko opremanje VTS centar nije potrebno obezbediti sredstva obzirom da će koristiti postojeću tehničku opremu koja se koristi za potrebe Rečnih informacionih servisa (RIS).

U odnosu na uvođenje ES-TRIN standarda za tehničke zahteve za brodove unutrašnje plovidbe, ukazuje se da je Republika Srbija transponovala u domaće zakonodavstvo odredbe Direktive 2006/87 čime su tehnički zahtevi koji se danas primenjuju u Republici Srbiji već usaglašeni sa važećim ES-TRIN standardom, te ova izmena neće stvoriti dodatne troškove za privredu.

Takođe, uvođenje obaveze koje se uvode Predlogom zakona da privredna društva koja koriste čamce bez sopstvenog pogona, pedaline i slična plovila za obavljanje privredne delatnosti, obezbede da svako lice koje se ukrcava na ova plovila obavezno ima prsluk za spasavanje, neće prouzrokovati dodatne troškove jer su ova privredna društva već morala da ispunjavaju ove obaveze koje su do danas određivane naredbom lučkih kapetanija. Ovom odredbom se nekadašnje diskreciono ovlašćenje lučke kapetanije da ovu obavezu odredi ili ne odredi, ukida i uvodi pravna sigurnost kroz propisivanje obaveze koja se inače već poštuje u praksi Predlogom zakona.

Uvođenje obaveze vođenja evidencije o dnevnom radnom vremenu neće prouzrokovati dodatne troškove obzirom da se evidencija vodi na A4 papiru koji treba da budu odštampane odgovarajuće tablice koje popunjava zapovednik broda.

Propisivanje obaveze posedovanja AIS transpondera A klase rezultat je potrebe da se spreče zloupotrebe do kojih je došlo u praksi. Naime, Zakonom je već propisano da AIS transpondera mora da ima odobrenje tipa, koje se inače može dobiti samo za AIS transpondera A klase. Međutim, zbog širokog tumačenja odredbe Zakona, u praksi je odobravana upotreba klase B ovog transpondera, što nije u skladu sa propisima. U cilju otklanjanja ove situacije, Predlogom zakona se samo precizira klasa transpondera koja može da se ugrađuje na brod, a koja je i do danas mogla isključivo da se ugrađuje na brod.

Podnošenje zahteva za upis u upisnik lučkih operatera koštaće lučke operatere 210 dinara po zahtevu.

Takođe, za izdavanje nautičkih uslova za otvaranje privezišta za čamce privredna društva će plaćati RAT u iznosu od 10.110 dinara.

Uvođenje mogućnosti vršenja obuke kao načina sticanja zvanja u unutrašnjoj plovidbi stvoriće dodatne troškove licima koja se odluče da na ovaj način steknu odgovarajuće zvanje. Obzirom da će se cene vršenja obuka formirati slobodno na tržištu u ovom trenutku se ne mogu navesti iznosi koje će polaznici plaćati.

Za izdavanje rešenja za upis u upisnik lučkih operatera lučki operateri će plaćati RAT u iznosu od 210 dinara.

Da li su pozitivne posledice donošenja zakona takve da opravdavaju troškove koje će on stvoriti

Obzirom da će se propisivanjem odredaba o raspodeli radnog vremena u skladu sa Direktivom Saveta 2014/112/EU uticati na podizanje nivoa zaštite radnika u unutrašnjoj plovidbi, kao i da će se bitno uticati na smanjivanje broja plovidbenih nezgoda do kojih može da dođe usled premora, dodatni troškovi u cilju njegove primene svakako se mogu smatrati opravdanim

Imajući u vidu da će relokacijom privremenih deponija šljunka i peska svi lučki operateri biti dovedeni u ravnopravan položaj, te da će se podići ukupan nivo konkuretnosti domaćih luka na međunarodnom tržištu, dodatni troškovi u cilju njegove primene svakako se mogu smatrati opravdanim. Takođe, uvođenjem reda u oblast poslovanja privremenih deponija šljunka i peska očekuje se pozitivan uticaj na budžet, obzirom da najveći broj ovih objekata danas radi nelegalno, odnosno bez potrebne dokumentacije, u najvećem broju ovih objekata radnici nisu prijavljeni, ne plaćaju se porezi i doprinosi i sl.

U odnosu na osnivanje VTS centra kao posebne organizacione jedinice u okviru MGSI, nasuprot današnjem rešenju po kome poslove ovog servisa treba da obavljaju lučke kapetanije, ukazuje se da su lučke kapetanije preopterećene obavljanjem velikog broja upravnih radnji (vršenje graničnih revizija, vođenje upisnika plovila, izdavanje isprava članova posade, tehničkog pregleda i registracije čamaca i dr.), te da bi se na ovaj način dodatno opteretili zaposleni u lučkim kapetanijama, obzirom da pružanje ovih usluga zahteva 24-nu uslugu, kao i visok nivo stručne osposobljenosti. S tim u vezi, predloženo rešenje će omogućiti da se u praksi zaista započne sa pružanjem ovih izuzetno važnih usluga koje treba da doprinesu efikasnijem planiranju obavljanja transportnih radnji.

Takođe, Predlog zakona uticaće na poslovanje privrednih društava koja koriste čamce bez sopstvenog pogona, pedaline i slična plovila za obavljanje privredne delatnosti, obzirom da će ista morati da obezbede da svako lice koje se ukrcava na ova plovila obavezno ima prsluk za spasavanje, kao i da preduzmu druge mere u cilju bezbednosti tih lica određene od strane nadležne lučke kapetanije. Propisivanje ove obaveze treba da poveća nivo bezbednosti na rekama i jezerima tako da je njeno propisivanje svakako opravdano.

Predlogom zakona otvara se mogućnost vršenja obuka za sticanje zvanja u unutrašnjoj plovidbi. Predmetna mogućnost predviđena je i propisima Evropske unije, te se na ovaj način otvara mogućnost domaćim privrednim društvima da ispune određene tehničke zahteve i dobiju odobrenje za obavljanje ovog posla. Obuke koje će vršiti centri za obuku otvaraju mogućnost da se na brži način dođe do određenog zvanja u unutrašnjoj plovidbi tako da je cena obuka koje će polaznici plaćati opravdano sa stanovišta cilja koji se postiže.

Da li zakon podržava stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i tržišnu konkurenciju

Primena Predloga zakona imaće efekata na stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i tržišnu konkurenciju.

Predlogom zakona otvara se mogućnost vršenja obuka za sticanje zvanja u unutrašnjoj plovidbi. Na ovaj način otvara se mogućnost domaćim privrednim društvima da ispune utvrđene tehničke zahteve i dobiju odobrenje za obavljanje ovog posla.

Takođe, stvaranjem osnova za relokacijom privremenih deponija šljunka i peska na utvrđena lučka područja, povoljno će se uticati na konkurenciju na tržištu lučkih usluga, obzirom da sadašnje privremene deponije šljunka i peska predstavljaju nelojalnu konkurenciju legalnim lučkim operaterima. Naime, lučki operateri za obavljanje lučke delatnosti, pored svih utvrđenih taksi, poreza i doprinosa, dužni su da plaćaju lučke naknade, koje privredna društva koja upravljaju ovim deponijama ne plaćaju. Nadalje, u lukama su korisnici luka obveznici kako lučkih taksi koje naplaćuju lučki operateri, tako i lučkih naknada koje se nenaplaćuju u tzv. šljunkarama, zbog čega su brodari podstaknuti da koriste usluge ovih privrednih društava, uprkos činjenici da u svakom trenutku mogu da budu izloženi inspekcijskom pregledu i plaćanju prekršaja, obzirom da pristajanje brodova u ove objekte nije dozvoljeno. Konačno, za razliku od luka i pristaništa gde se svaka pretovarna radnja vrši pod nadzorom Uprave carine, lučkih kapetanija i granične policije, u najvećem broju privremenih deponija šljunka i peska pretovarne radnje se vrše bez nadzora i osnovne kontrole nadležnih državnih organa.

Prema popisu inspekcije Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture koji je inicijalno izvršen 2015. godine i koji se na godišnjem nivou ažurira, na teritoriji Dunava, Save i Tise ima 148 privremenih deponija šljunka i peska. Ovaj podatak objašnjava činjenicu da u okviru legalnih 10 luka danas više nema specijalizovanih terminala za rečne agregate, obzirom da se ni jednom legalnom lučkom operateru i ne isplati da ulaže sredstva u izgradnju ovih terminala usled postojanja nelojalne konkurencije.

Da li su zainteresovane strane imale priliku da se izjasne o zakonu

Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama sprovedena je u periodu od 4. do 31. avgusta 2017. godine. U okviru javne rasprave održane su prezentacije i konsultacije u:

1) Novom Sadu u Privrednoj komori Vojvodine, ul. Hajduk Veljkova 11, dana 22. avgusta 2017. godine od 11 do 13 časova.

2) Beogradu u prostorijama Privredne komore Srbije u Beogradu, ul. Resavska br. 13-15, dana 28. avgusta 2017. godine od 14 do 16 časova.

U toku javne rasprave dobijena su mišljenja, primedbe i sugestije privrednih društava, državnih organa i organizacija, kao i fizičkih lica od kojih su osnovane prihvaćene i unete u tekst Nacrta zakona, dok su za neosnovane primedbe i sugestije obrazloženi razlozi neprihvatanja.

Tokom javne rasprave prihvaćene su sugestije javnih vodoprivrednih preduzeća o propisivanju davanja saglasnosti javnih vodoprivrednih preduzeća u odnosu na elaborate o pobijanju šipova, kao i davanja saglasnosti na odluku lokalnih samouprava kojim će se određivati lokacije za postavljanje privremenih deponija šljunka i peska. Takođe, prihvaćen je predlog o potrebi davanja definicije lučkog zemljišta i preciziranja pojma lučkog područja tako da bude jasno da isto obuhvata lučko zemljište i parcele vodnog zemljišta na kojima se zasniva pravo stvarne službenosti u korist Agencije za upravljanje lukama.

Takođe, prihvaćen je predlog Privredne komore Srbije-Grupacije za luke i pristaništa da se izvrši preciziranje pojma plutajućeg objekta tako da se isti odnosi samo na pogonsko gorivo, a ne i na druge vrste komercijalnih roba koje se pretovaruju isključivo korišćenjem operativne obale i lučke mehanizacije. Takođe, prihvaćen je predlog da se precizira da se plutajući objekat mora nalaziti u okviru lučkog područja.

Nije prihvaćen predlog da se pored šipova otvori mogućnost postavljanja plutajućih objekata na šorpanje, pre svega iz razloga bezbednosti tih objekata koji samo kada su privezani uz šipove mogu da izdrže statičke pritiske leda i drugih vanrednih pojava na reci.

Nije prihvaćena primedba da se marine zadrže u nadležnosti lokalnih samouprava, obzirom da republička nadležnost za marine proizilazi iz člana 133. Zakona o planiranju i izgradnji kojim je propisano da je izdavanje građevinskih i upotrebnih dozvola za ovu vrstu objekata u republičkoj nadležnosti.

Koje će se mere tokom primene zakona preduzeti da bi se ostvarilo ono što se donošenjem zakona namerava

Nakon stupanja na snagu ovog zakona potrebno je u saradnji sa nadležnim organima i organizacijama u propisanim rokovima usvojiti sledeće podzakonske akte čija je sadržina ovim zakona precizirana:

1)         Uredba o homologaciji brodskih pogonskih mašina

2)         Pravilnik o zvanjima, uslovima i načinu sticanja zvanja, odnosno ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti članova posade trgovačke mornarice

Pored usvajanja navedenih podzakonskih akata, sprovođenje ovog zakona zahteva osnivanje nove organizacione jedinice u sastavu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture koja će upravljati VTS servisom. Ova mera zahteva zapošljavanje nova četiri zaposlena u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture koji će ispunjavati propisane profesionalne uslove za upravljanje ovim sistemom. Ova organizaciona jedinica će se formirati 2019. godine i zahtevaće na godišnjem nivou obezbeđivanje sredstava za isplatu zarada u ukupnom iznosu (bruto II) od 4.025.397 dinara na godišnjem nivou. Nakon zapošljavanja nova četiri zaposlena će proći obuku u okviru Direkcije za vodne puteve u cilju osposobljavanja za efikasnu primenu i pružanje RIS usluga.

Lučki operateri koji su u procesu privatizacije, odnosno svojinske transformacije stekli pravo svojine na celini ili određenom delu lučke suprastrukture ili lučke infrastrukture dužni su da podnesu zahtev za upis u upisnik lučkih operatera koji vodi Agencija

Za upravljanje AtoN sistemom za obeležavanje plovnih puteva, Direkcija za vodne puteve već ima osnovanu posebnu organizacionu jedinicu u čijoj je nadležnosti sistem obeležavanja plovnih puteva, te za ispunjavanje ove zakonske obaveze nije potrebno zapošljavanje novih lica. Obuka zaposlenih u Direkciji za vodne puteve u odnosu na primenu ovog sistema sastavni je deo projekta uvođenja ovog sistema i finansira se iz IPA sredstava i trajaće kontinuirano godinu dana tokom uvođenja ovog sistema u upotrebu.

Ukazuje se da obaveza Uprave za utvrđivanje sposobnosti brodova za plovidbu da unosi podatke o plovila pod srpskom zastavom u Evropsku bazu podataka o plovilima neće zahtevati dodatne troškove za nabavku softvera ili izradu potrebnih aplikacija, obzirom da Uprava već vodi elektronski upisnik plovila koji je javno dostupan na internet stranici Uprave, a koji u značajnoj meri već odgovara traženom formatu EHDB-a.

Od drugih mera i aktivnosti koje imaju za cilj punu primenu zakonskih rešenja i sistema kontrole primene, potrebno je inicirati da do sredine 2018. godine jedinice lokalne samouprave hitno donesu odluke o postavljanju privremenih deponija šljunka i peska u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji, kako bi najkasnije do septembra 2018. godine, ovim objektima bile izdate privremene građevinske dozvole, te uredio njihov rad tokom prelaznog perioda do 31. decembra 2023. godine. U cilju realizacije ove važne aktivnosti već je uspostavljena saradnja između Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Agencije za upravljanje lukama, Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije, grada Beograda, grada Novog Sada, Vlade AP Vojvodine, Udruženja šljunkara i peskara i drugih zainteresovanih strana u ovom postupku. Saradnja se odvija kroz održavanje redovnih sastanaka, dok je na nivou grada Beograda osnovana Radna grupa za pripremu Odluke o postavljanju privremenih deponija šljunka i peska, u okviru koje se usaglašavaju stavovi svih zainteresovanih strana.

Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 11.10.2017.Vebsajt Narodne skupštine, 11.10.2017.