Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

VIŠI SUD U NOVOM SADU: Donete još dve prvostepene presude za raskid ugovora o kreditima indeksiranim u švajcarskim francima, zbog drastičnog rasta kursa ove valute u odnosu na dinar i evro


Sudovi u Srbiji doneli su još dve presude za raskid ugovora o kreditima indeksiranim u švajcarcima, a u oba slučaja razlog je drastičan rast kursa ove valute u odnosu na dinar i evro.

Radi se o prvostepenim presudama Višeg suda u Novom Sadu. Jedan spor je bio pojedinačan, a drugi grupni, gde su dva korisnika zajedno tužila banku. U udruženju "Efektiva" navode da je u proceduri još oko 1.000 sudskih postupaka za raskid kredita u švajcarcima.

Dejan Gavrilović, predsednik "Efektive", kaže da je, prema njihovim podacima, do sada doneto samo šest presuda, od kojih je jedna pravosnažna, a korisnika ovakvih kredita u Srbiji ima oko 20.000.

- Ovo su dve najnovije presude, od kojih je jedna od 7. septembra, a druga je doneta 11. septembra ove godine. U oba slučaja utvrđeno je da se radi o enormnom skoku valute – naglašava Gavrilović.

Postavlja se pitanje šta se dešava sa kreditom nakon pravosnažne sudske presude o raskidu ugovora, i kakve su dalje obaveze koje prema bankama imaju korisnici kredita. Gavrilović kaže da se radi poravnanje.

- Raskidom ugovora prestaju i obaveze iz tog ugovora, i to obe strane. Međutim, radi se poravnanje i to tako što se i jednoj i drugoj strani pripisuju zatezne kamate. Tako se uzima iznos u dinarima koji je banka isplatila klijentu na dan odobrenja kredita, i iznos koji je do raskida ugovora korisnik isplatio banci. Na oba iznosa, pojedinačno, obračunava se zatezna kamata koja sada iznosi 11,75 odsto, a zatim se ove dve cifre poravnavaju. Uglavnom se dođe do toga da je korisnik kredita, prema ovakvoj računici, dužan od 30 do 50 odsto preostalog duga koji je stajao u ugovoru. Mora se priznati da je to značajna razlika – objašnjava Gavrilović.

Kako u praksi izgleda dramatičan rast kursa franka pokazuje primer Beograđanina M.M., koji je uzeo kredit u švajcarcima 2007. godine.

- Supruga i ja smo uzeli kredit u švajcarskoj valuti jer je bio povoljniji nego u evrima. Kupili smo stan od 52 kvadrata i za njega pozajmili od banke 62.000 franaka, sa rokom otplate od 30 godina. Tada nam je mesečna rata bila 14.000 dinara. Međutim, vrlo brzo počela je da raste, pa je za nekoliko godina iznosila 25.000, da bi sada dostigla čak 38.000 dinara – objašnjava M.M., koji je takođe zbog ovoga tužio banku.

Presude za raskid ugovora pozivaju se na ogroman skok švajcarca u odnosu na dinar i evro. U jednoj od poslednjih presuda navodi se da je taj skok sud ustanovio veštačenjem, ali i na osnovu mera NBS kojima je 2011. zabranjeno da banke odobravaju kredite indeksirane deviznom klauzulom (osim u evrima). Takođe, na ovakvu odluku suda uticale su i mere Švajcarske centralne banke kojima je švajcarac prinudno fiksiran za evro.

Da bi bilo jasnije, u sudskoj presudi istaknuto je da je od 2007. do kraja 2016. godine, kada je podneta tužba, švajcarac u odnosu na dinar porastao za čak 136,62 odsto, a prema evru 52,71 odsto.

- Nakon zaključenja ugovora o dugoročnom kreditu došlo je do enormnog skoka švajcarske valute, nezavisno od volje ugovarača, što korisnik kredita nije mogao predvideti. Usled toga je visina njegove obaveze tokom otplate kredita znatno uvećana, u toj meri da otežava ispunjenje ugovornih obaveza i ne odgovara očekivanjima korisnika kredita. Zbog toga je dovedena u pitanje svrha tog ugovora – navodi se, između ostalog, u presudi novosadskog suda od 7. septembra.

Za razliku od Srbije koja nije donela sistemsko rešenje za problem kredita u švajcarcima, većina zemalja u regionu je to učinila. Hrvatska je još 2015. usvojila izmene dva finansijska zakona koji podrazumevaju dobrovoljnu konverziju kredita u švajcarcima u evrokredite, i to po kursu evra prema franku u vreme odobravanja kredita. Na taj način će najveći ceh platiti banke, a ne građani. Za banke najskuplje rešenje je nađeno u Mađarskoj, gde je ukinuta valutna klauzula i svi krediti su prevedeni u lokalnu valutu, odnosno forinte.

Izvor: Vebsajt Blic, Slađana Gavrić, 11.10.2017.
Naslov: Redakcija