Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ODRŽANA ŠESNAESTA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA "UPGRADE IN BELGRADE"


Početak šesnaeste po redu međunarodne konferencije "Upgrade in Belgrade", u organizaciji Beogradske berze, obeležio je uvodni govor održan od strane direktora Beogradske berze, gospodina Siniše Krnete, nakon čega je Konferenciju zvanično otvorila guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković. Ona je u svom uvodnom govoru istakla da je Narodna banka Srbije spremna da učini sve što je u njenoj moći kako bi pomogla Beogradskoj berzi, i pozvala je sve učesnike Konferencije da podrže ideje i projekte koje je promovisala Beogradska berza. Guvernerka je, takođe, govorila i o svojoj zabrinutosti zbog sporosti koja karakteriše razvoj domaćeg tržišta kapitala. Naglasila je da je potrebno otvoreno razgovarati o tome gde su problemi, u kojoj tački je došlo do stagnacije i zašto. Razlog slabe razvijenosti berzanskog poslovanja ona pronalazi u Zakonu o privrednim društvima ("Sl. glasnik RS", br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 - dr. zakon i 5/2015), u načinu promene vlasničkog kapitala, govoreći da su ljudi ti koji donose zakone i baš oni predstavljaju potencijalnu pokretačku snagu. Kao osnovu za razvoj tržišta kapitala ona vidi makroekonomsku i političku stabilnost. Guvernerka je javno pozvala sve institucije koje mogu da pomognu Berzi da saopšte svoje ponude i rade na njihovom ostvarenju. Izdvojila je da je potrebno raditi na tome da ova Srbija bude Srbija u kojoj će građani i firme svoje investicione alternative tražiti ovde, a ne izvan ove zemlje.

Za sam kraj svog govora, poželela je učesnicima produktivnu Konferenciju, citirajući slogan "Upgrade yourself in Belgrade", stavljajući akcenat na to da ako ne unapredimo sebe, nećemo moći da radimo ni na unapređenju svih drugih, nama bitnih stvari.

Panel 1: Makroekonomske perspektive - Tradicionalno, Konferencija je započeta makroekonomskim temama. Učesnici ovog panela su bili Dubravka Negre, Nikola Altiparmakov, Aleksandra Vukosavljević i Vladimir Čupić. Govorilo se o tome koliko je potrebna okrenutost ka konstantnom privrednom rastu. Razlog leži u podacima u kojima se jasno vidi da je Srbija od 2013. "negativni rekorder" po stopama rasta privrede, manjku investicija, kao i odsustvu pravne sigurnosti. Jedan od panelista je jasno istakao koliko je kapital u stvari "plašljiva životinja". Da bi se tržište kapitala uopšte moglo razvijati, potrebno je raditi na institucionalnoj razvijenosti pravne sigurnosti. Sa aspekta investicija, deo koji one čine u bruto domaćem proizvodu je jako mali, svega 18%, što utiče na niske stope rasta. Ono što je, takođe, rečeno jeste da bi tržište kapitala trebalo koristiti za fokusiranje na razvojne projekte. Kao neki od mehanizama podsticaja, izdvojeni su podizanje kreditnog rejtinga, jačanje kapaciteta na regionalnom nivou, kao i finansiranje na kraći rok. Podrška države treba da se ogleda u težnji ka podsticanju investitora, a ne samo ka subvencionisanju.

Panelisti su zaključili da se mogu videti dobri rezultati nekih od projekata koji su sprovedeni u prethodnih nekoliko godina i da postoji izvesna stabilnost na makroekonomskom nivou, ali da su pred Srbijom još uvek brojne neophodne reforme.

Panel 2: Tržište kapitala: Quo vadis? - Tokom druge panel diskusije naglasak je stavljen na promenu državne regulative i podsticanje malih i srednjih preduzeća kroz poreske olakšice. Učesnici ovog panela su bili Predrag Dedić, Slavko Carić, Vladslav Cvetković i Siniša Krneta. Podsticanje MSP sektora leži u tome što upravo ovaj sektor kako kod nas, tako I u svetu uglavnom čini veći deo privrede. Još jedan od načina pokretanja tržišta kapitala je privatizacija javnih preduzeća. Ustanovljeno je da su glavni razlozi zbog kojih od 2001. godine nije bilo IPO-a na Beogradskoj berzi nedostatak investitora i loša edukacija preduzeća. Neki od panelista smatraju da se nije uspostavilo optimalno prenošenje znanja, kao ni adekvatna edukacija, pogotovu MSP sektora. Ono što su se oni zapitali jeste da li se Srbija previše oslanja na sistem "ključ u ruke" što eventualno može doprineti kratkoročnom razvoju. Sa druge strane, ipak je potrebno razmatrati stvari i na duže staze, tj. Iz perspektive dugoročnosti, s obzirom na trenutnu razvijenost tržišta kapitala u našoj zemlji. Postojeća regulativa i procedure često negativno utiču na strane investitore. Takođe, mnoga domaća preduzeća su imala inicijativu da učestvuju na inostranim berzanskim tržištima, ali zbog kompleksnosti procedure većina njih to nije učinila, što je prilika za naše tržište kapitala koja se može iskoristiti kroz već pomenute državne inicijative. U prvi plan su isplivala i stremljenja Berze da, kroz projekte koje je pokrenula, usmeri naročitu pažnju na privatni sektor i motiviše vlasnike privatnog biznisa na izlazak u finansijsku javnost. U tom kontekstu je predstavljen i novi lanac vrednosti Beogradske berze koji je vrednosno segmentiran na tri ključna segmenta: start-up i inovativne male kompanije, zatim preduzeća srednje veličine, te visokokapitalizovana javna društva.

Panel 3: Inovativne tehnologije na tržištu kapitala - na početku trećeg panela izdvojeno je da se sa smanjenjem makroekonomskog disbalansa otvara prostor za razvoj tržišta kapitala. Akcenat je stavljen na mala i srednja preduzeća, kao i startup-ove. Jedan od panelista, bio je i koosnviač platforme Funderbeam, Urmas Peiker. On se pohvalio velikim brojem start-up kompanija koju Fundrbeam sadrži na svojoj platformi i opisao Funderbeam kao kombinaciju Bloomberga i Nasdaqa za start-upove. On je istakao da je crowdfunding, pored njegove primarne namene - pribavljanja finansijskih sredstava, odličan i kao određena vrsta marketinga.

Na panelu je takođe istaknuto da u Srbiji mikro i mala preduzeća stvaraju samo 10% BDP-a, iako predstavljaju gotovo 90% od ukupnog broja preduzeća, dok je u inostranstvu ovaj procenat BDP-a neuporedivo veći. Panelisti su se složili da jedan od uzroka ovakvog stanja to što domaća mikro i mala preduzeća ne koriste u dovoljnoj meri benefite eksternih izvora finansiranja i finansijski leveridž. Ekspert USAID-a za finansijska tržišta, Sandra Rodić, naglasila je problem stagnacije u Srbiji, ističući da dugi periodi stagnacije vode do regresije tržišta. Peiker je takođe skrenuo pažnju na to da je Srbiji potrebno da kreira efikasan sistem oporezivanja za crowdfunding platforme. Izvršni direktor Vojvodina ICT Clustera, Milan Solaja, konstatovao je da Srbiji nedostaje strateški pristup privlačenju investicija i identifikovao ovo kao područje na kome bi trebalo da se radi u budućem periodu.

U svom specijalnom predavanju, predstavnik MMF-a u Srbiji, Sebastijan Sosa, istakao je problem rastuće fiskalne nestabilnosti u Srbiji, i kao jedan od ključnih ciljeva programa podrške MMF-a u Srbiji izdvojio smanjenje disbalansa između trgovinskog deficita i javnog duga Srbije. On je takođe naglasio da je obavezno trošenje Srbije predviđeno budžetom neodrživo veliko i da se ono mora smanjiti u narednom periodu. Takođe, Sosa je napomenuo da je potrebno pozabaviti se visokim brojem nenaplativih kredita, iako se poslednjih godina njihov broj smanjuje. Kao još jedan od ciljeva, Sosa je naveo da je potrebno povećati broj kako javnih, tako i privatnih investicija, ali je kao prepreku ovome istakao nizak nivo domaće štednje. Posebno ohrabruje izneti zaključak da u sledećoj iteraciji strukturnih reformi, Srbija mora znatno više pažnje da posveti razvoju tržišta kapitala.

Gospodin Jorge Tavio Ascanio, menadžer za digitalne inovacije i saradnju u kompaniji Thomson Reuters, je održao predavanje na temu "Partnerstvo za inovacije u digitalno doba" tokom kojeg je istakao da se svet posle udara finansijske krize promenio, kao i da je veoma uzbuđen vremenima koje dolaze. Naglasio je pre svega značaj ulaska tehnoloških kompanija u svet finansija koje će predstavljati glavni izvor promena i napretka u budućnosti. Govorio je i o promeni načina komunikacije sa korisnicima, kao i o primeni i razvoju novih tehnologija poput: big data, cloud computing, internet of things i cryptotechnologies.

U okviru 7. Regionalne investitorske Konferencije, održane paralelno sa Konferencijom "Upgrade in Belgrade 2017" održano je 100 sastanaka na kojima su učestvovali predstavnici 14 kompanija, koji su se sastali sa investitorima iz 22 kompanije. Pored domaćih kao što su Aerodrom "Nikola Tesla", NIS, Energoprojekt holding, Metalac, Komercijalna banka i Fintel Energija, na ovom delu Konferencije su učestvovale i kompanije iz Hrvatkse (Atlantic Grupa, Podravka, INA-industrija nafte i Valmar Riviera), Makedonije (Alkaloid i Komercijalna banka AD Skopje), Slovenije (Petrol) i Poljske (Asseco), a od 22 investitorkse kompanije čak 18 je iz inostranstva. Kada su u pitanju investitori, na ovogodišnjoj konferenciji su učestvovali jedni od najpoznatijih, a samo neki od njih su Eaton Vance, WOOD & Company, Generali, Avaron, itd.

Među kompanijama koje su učestvovale na ovogodišnjoj Investitorskoj konferenciji, po oceni stručnog žirija Beogradske berze, u sastavu od četiri analitičara i jednog univerzitetskog profesora izabrane su i kompanije koje su u prethodnom periodu ostvarile najbolje odnose sa investitorima. Zlatnu plaketu za najbolje odnose sa investitorima u 2017. godini dobila je kompanija NIS a.d. Novi Sad, dok je plaketu za najveći napredak u kvalitetu odnosa sa investitorima u 2017. godini dobila kompanija Valamar Riviera iz Poreča.

Generalni sponzor šesnaeste po redu Međunarodne konferencije Beogradske berze je kompanija NIS a.d. Novi Sad, a među sponzorima su i Aerodrom Nikola Tesla Beograd, Banca Intesa, Centralni registar depo i kriling hartija od vrednosti, Raiffeisen Future, Victoria Group, kao i Udruženje banaka Srbije.

Izvor: Redakcija, Natalija Nedeljković, 13.11.2017.