Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

USTAV RS: Venecijanska komisija preporučuje Srbiji da sudije i tužioce ubuduće biraju pravosudni saveti i insistira da predstavnik Narodne skupštine ne bude u tim savetima, te da ministar pravde ili ne bude član tih saveta ili da ima ograničeno pravo glasa


Radna verzija teksta izmene Ustava Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav) u oblasti pravosuđa još nije izrađena, ali se na tome uveliko radi. Srbija neće uspeti da promeni Ustav do kraja 2017. godine.

Kasnimo, ali kvalitet je svakako važniji od roka – rekla je Tanja Miščević, šef Pregovaračkog tima za pristupanje Srbije EU, na petom okruglom stolu o promeni ustavnog okvira za pravosuđe, koji je održan nedavno u Novom Sadu.

Istog dana, javnu debatu o izmenama Ustava napustili su Društvo sudija, Udruženje tužilaca, Udruženje sudijskih i tužilačkih pomoćnika, Centar za pravosudna istraživanja, Komitet pravnika za ljudska prava i Beogradski centar za ljudska prava. Javnim saopštenjem otkazali su saradnju "pre svega zbog toga što država do sada nije izašla s polaznim osnovama za izmenu Ustava i što proces usmerava na mehanizme koji će pravosuđe učiniti još zavisnijim od političke vlasti".

Planirano je da Narodna skupština ubuduće nema učešća u izboru sudija, zamenika tužilaca, predsednika sudova, šefova tužilaštava, niti u izboru članova Visokog saveta sudstva (VSS) i Državnog veća tužilaca (DVT).

Tako bi sudije i tužioci birali sami sebe, odnosno birali bi se između sebe. To zvuči kao nezavisnost od druge dve grane vlasti – zakonodavne i izvršne. Međutim, to zvuči i kao samoupravljanje i udaljavanje pravosuđa od naroda.

U Srbiji se svaki sudija i zamenik tužioca prvi put biraju tako što ih predloži VSS, odnosno DVT, a predlog izglasa Narodna skupština. Kada žele da napreduju u sud ili tužilaštvo višeg ranga, onda ih bira direktno VSS, odnosno DVT. Predsednike sudova i javne tužioce bira Narodna skupština, na predlog VSS, odnosno DVT. Članove ova dva tela iz redova sudija i tužilaca takođe bira Narodna skupština, na osnovu rezultata tajnog glasanja u sudovima i tužilaštvima.

Da li je dobro da Narodna skupština bude isključena iz postupka izbora u pravosuđu, pitanje je koje je upućeno Petru Petroviću, predsedniku Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine koji je, po položaju, i član VSS-a i DVT-a.

Mislim da nema potrebe da se menja Ustav. Smatram da Narodna skupština, kao zakonodavni organ, nema najveći uticaj na izbor sudija i predsednika sudova, jer u VSS-u, koji je predlagač svih tih odluka, većinu imaju sudije – kaže Petrović.

Od 11 članova VSS-a, šest su sudije. Od 11 članova DVT-a, šest su zamenici javnih tužilaca. Pored njih, izborni članovi su i jedan advokat i jedan profesor prava. Izborne članove bira Narodna skupština. Članovi VSS-a i DVT-a po položaju su ministar pravde i predsednik skupštinskog Odbora za pravosuđe. Predsednik Vrhovnog kasacionog suda je predsednik VSS-a, a predsednik DVT-a je republički javni tužilac.

Ni na koji način Narodna skupština nema odlučujuću ulogu. Nisu sazreli uslovi da VSS i DVT sami odlučuju o izboru sudija, zamenika tužilaca, predsednika sudova i šefova tužilaštava. Nisu sazreli uslovi da oni budu potpuno samostalni u donošenju ovako velikih odluka. U nekim drugim, mnogo razvijenijim zemljama ministri postavljaju sudije i tužioce, pa zašto bismo onda mi bili pokusni kunić za ovakve ustavne promene koje nam nameću. Neka druge zemlje to prvo pokušaju kod njih – kaže Petar Petrović.

Bivši član VSS-a, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu dr Milan Škulić, koji je sada sudija Ustavnog suda Srbije, kaže da 250 narodnih poslanika "makar brojčano ima veću težinu nego 11 članova Visokog saveta sudstva".

Narodna skupština nije samo organ koji se poistovećuje s politikom, već je ona svojevrstan glas naroda jer poslanike bira narod. Procedura izbora sudija od strane Narodne skupštine je očiglednija i transparentnija nego izbor samo u nekom uskom pravosudnom telu, između ostalog i zbog toga što se kod nas već dugo sednice Narodne skupštine redovno i direktno prenose na programu državne televizije, pa se i raspravlja o kandidatima pred javnošću. Tada je teško da nekome iole razumnom padne na pamet da tek tako predloži za sudiju kandidata koji je studirao 15 godina ili je fakultet završio s prosekom jedva preko šest – kaže dr Škulić.

Profesor se seća da su se članovi VSS-a i sami pitali kako će poslanici reagovati na predlog takvog kandidata.

Zato izbor od strane Narodne skupštine predstavlja još jedan mehanizam za viši stepen realnosti u predlaganju kandidata. Ako VSS I DVT isključivo sami biraju sudije i tužioce, bez ikakvog upliva Narodne skupštine, makar kod prvog izbora, onda bi se moglo zaključiti da je izbor nosilaca pravosudnih funkcija ostao poslednja oaza samoupravljanja u Srbiji – kaže dr Škulić.

Venecijanska komisija preporučuje Srbiji da sudije i tužioce ubuduće biraju pravosudni saveti i insistira da predstavnik Narodne skupštine ne bude u tim savetima, a da ministar pravde ili ne bude član tih saveta ili da ima ograničeno pravo glasa, podseća profesor.

To ne mora automatski biti loše. Treba proceniti šta je dobro za Srbiju. Kada je reč o opasnosti od upliva politike u izbor sudija i tužilaca, ili čak uticaja tajkuna, onda bi neko ciničan lako mogao da zaključi da je daleko lakše izlobirati većinu u izbornom telu koje ima 11 članova, kao što su VSS i DVT, nego u Narodnoj skupštini koja ima 250 poslanika – kaže Milan Škulić.

Nijedan sistem izbora u pravosuđu nije savršen, dodaje profesor. Neke evropske zemlje čak i nemaju pravosudna tela, već glavnu ulogu u izboru sudija i tužilaca imaju ministri i parlament.

Učešće parlamenta kod prvog izbora sudije obezbeđuje demokratski legitimitet – da niko ne može suditi ako narod nije makar posredno dao saglasnost za to. Ustav određuje da se sudske odluke donose u ime naroda, a kako očekivati presudu u ime naroda od sudije koga nije birao narod– kaže beogradski advokat Dušan Bratić.

Ustav određuje da se odnos tri grane vlasti zasniva na ravnoteži i međusobnoj kontroli i da je sudska vlast nezavisna, podseća Bratić.

Nezavisnost sudstva ne predstavlja samo nezavisnost od zakonodavne i izvršne vlasti već i nezavisnost od bilo kog spoljnog uticaja, od medija, pojedinaca ili interesnih grupa i grupa za pritisak, kao i od međunarodnih tela i organizacija. Uslov samostalnosti i nezavisnosti sudstva je karakter sudije, njegova sloboda od uticaja i čvrstina da se odupre svakom pritisku i iskušenju kada sudi i donosi odluku, a politika uvek nađe načina da pokuša da utiče – kaže Dušan Bratić.

Renesansu našeg pravosuđa neće doneti izmene Ustava po kojima će same sudije, na tajnim izborima u sudovima, birati članove VSS-a, da bi tako izabrana grupa sudija birala i unapređivala sudije bez posrednog učešća naroda, zaključuje advokat.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 12.11.2017.
Naslov: Redakcija