Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PRAVILNIK O KVALITETU ŽITA, MLINSKIH I PEKARSKIH PROIZVODA I TESTENINA: Propisano da burek mora da sadrži bar 20 odsto nadeva da bi se mogao prodavati pod tim imenom. Hleb proizveden od određenih vrsta žita u prodaju se mora stavljati pod tačnim nazivom brašna od kog je pravljen. Svaki proizvod u pekari mora imati specifikaciju sa tačnim sastojcima koje sadrži


Pekari koji prave nekvalitetan burek i hleb, ubuduće će plaćati novčane kazne od 5.000 do 2 miliona dinara. Ovo predviđa novi Pravilnik o kvalitetu žita, mlinskih i pekarskih proizvoda i testenina ("Sl. glasnik RS", br. 68/2016 - dalje: Pravilnik) koji se primenjuje od 1.januara i obavezuje na minimum kvaliteta koji proizvođač mora da ispuni.

Nemarni pekari kazne će plaćati na osnovu dva propisa. Prvi je Zakon o bezbednosti hrane ("Sl. glasnik RS", br. 41/2009) koji predviđa sankcije od 5.000 do milion dinara, a drugi je Zakon o zaštiti potrošača ("Sl. glasnik RS", br. 62/2014 i 6/2016 - dr. zakon) za čiji prekršaj prete kazne od 300.000 do čak 2 miliona dinara.

Pravilnikom je propisano da burek mora da sadrži bar 20 odsto nadeva da bi se mogao prodavati pod tim imenom. Hleb proizveden od određenih vrsta žita u prodaju se mora stavljati pod tačnim nazivom brašna od kog je pravljen. Osim toga, Pravilnikom je predviđeno da svaki proizvod u pekari mora imati specifikaciju sa tačnim sastojcima koje sadrži.

Stručnjaci kažu da će na ovaj način stati na kraj brojnim pekarskim prevarama na domaćem tržištu, kao što je prodaja bureka bez dovoljno mesa ili sira.

Predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije Goran Papović kaže da je primena Pravilnik počela, te se nada da će kontrole biti opsežne.

- Nadamo se da će kontrole biti češće i da će pekarska industrija raditi u skladu sa novim propisima. Pozivamo i potrošače da nam se jave ako imaju pritužbe na neki proizvod. U Srbiji ima registrovanih 7.000 pekara, a nepravilnosti su brojne. Pecivo se ne priprema kako treba, često se pravi i u nehigijenskim uslovima, a ima i dosta lažnih deklaracija na proizvodima. Krajnje je vreme da se uozbilji proizvodnja hleba i peciva i da građani ne strahuju da li te namirnice imaju kvalitet – kaže Papović.

On navodi da, na primer ako neko hleb hoće da nazove ražanim, potrebno je da taj hleb ima najmanje 70 odsto ražanog brašna.

Pored toga, kukuruzni hleb mora da sadrži 60 odsto kukuruznog brašna, dok heljdin treba da ima 30 odsto heljde. Godišnja proizvodnja hleba iznosi oko 650.000 tona. Hleb je namirnica koja se najviše troši, i zbog toga je neophodno voditi više računa o njemu – ističe Goran Papović.

Zoran Pralica, predsednik Unije pekara Srbije, kaže da će pekari morati da poštuju ove propise jer su kazne rigorozne.

Ovaj postupak se najviše odnosi na veliku industriju, jer se pekarama ne isplati proizvodnja hleba. Jedna vekna po receptu ima 370-390 grama brašna, dva odsto soli, malo kvasca i vode. Obavezno se stavlja aditiv koji služi za održavanje svežine. Od sada svaki taj dodatak mora da piše na deklaraciji jer će se sve to proveravati – kaže on.

Izvor: Vebsajt Srbija Danas, 20.01.2018.
Naslov: Redakcija