NARODNA BANKA SRBIJE DONELA ODLUKE KOJIMA SE UTVRĐUJU STOPE ZAŠTITNIH SLOJEVA KAPITALA: Odluke će se primenjivati od 30. juna 2017. godine

Sprovodeći svoje strateško opredeljenje da kontinuirano unapređuje pravni okvir u skladu s međunarodnim standardima i propisima Evropske unije i uz uvažavanje specifičnosti domaćih propisa i tržišta, Narodna banka Srbija je, nakon usvajanja propisa kojima su standardi Bazel III uvedeni u Republici Srbiji u decembru 2016. godine, donela odluke kojima se utvrđuju stope i način održavanja zaštitnih slojeva kapitala. Usvajanje ovih propisa predstavlja deo usklađivanja sa standardima Bazel III, budući da se njima u domaći regulatorni okvir transponuju odredbe Direktive o kapitalnim zahtevima (Directive 2013/36/EU of the European Parliament and of the Council of 26 June 2013 on access to the activity of credit institutions and the prudential supervision of credit institutions and investment firms, amending Directive 2002/87/EC and repealing Directives 2006/48/EC and 2006/49/EC), kojima su zaštitni slojevi kapitala uređeni u Evropskoj uniji.

Izvršni odbor Narodne banke Srbije je na sednici održanoj 8. juna 2017. godine, u okviru svoje nadležnosti da utvrđuje mere i aktivnosti radi očuvanja i jačanja stabilnosti finansijskog sistema, a na osnovu Odluke o adekvatnosti kapitala banke ("Sl. glasnik RS", br. 103/2016), usvojio sledeće odluke:

• Odluka o stopi kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala za Republiku Srbiju ("Sl. glasnik RS", br. 58/2017);
• Odluka o stopi i načinu održavanja zaštitnog sloja kapitala za strukturni sistemski rizik ("Sl. glasnik RS", br. 58/2017);
• Odluka o utvrđivanju liste sistemski značajnih banaka u Republici Srbiji i stopa zaštitnog sloja kapitala za te banke.

Donete odluke primenjivaće se od 30. juna 2017. godine.

Zaštitni slojevi kapitala predstavljaju dodatni osnovni akcijski kapital koje su banke u obavezi da održavaju iznad propisanog regulatornog minimuma. Reč je o makroprudencijalnim instrumentima, koji doprinose očuvanju i jačanju stabilnosti finansijskog sistema, budući da se njima povećava otpornost bankarskog sektora, utiče na ograničavanje prekomernih ili potcenjenih izloženosti, povećava kvalitet kapitala banaka i ograničava njegova raspodela. Cilj uvođenja zaštitnih slojeva kapitala jeste ublažavanje ciklične (kontraciklični zaštitni sloj kapitala) i strukturne (zaštitni sloj kapitala za strukturni sistemski rizik i zaštitni sloj kapitala za sistemski značajne banke) dimenzije sistemskog rizika.