Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PODNOŠENJE ZAHTEVA NADLEŽNOM ORGANU ZA DAVANJE MIŠLJENJA O PRIMENI PROPISA: Stručnjaci smatraju da mišljenja treba da postanu opšti pravni akt, kako bi se znalo od kog dana stupaju na snagu i da su obavezujuća za sve. Smatraju da ne bi bilo neophodno dodatno tumačiti propise kada bi država više uključila civilni i privatni sektor u pisanje zakona


Prošle godine građani i privreda potrošili su najmanje 34 miliona dinara da bi od ministarstava dobili preciznije tumačenje odredbi zakona. Prema podacima NALED-a, primljeno je 3.890 zahteva za dodatno pojašnjenje propisa, ali to nije konačan podatak jer im, kažu, sedam ministarstava nije dostavilo informacije. Najčešće se traži tumačenje poreskih zakona, Zakona o javnim nabavkama, Zakona o radu i odredaba koje se odnose na lokalne samouprave.

Pridržavati se zakona nekada je, čini se, pravi izazov. Nedovoljno precizni ili nejasni propisi, a neretko i u suprotnosti jedni sa drugima, umeju da zadaju muke građanima i privredi. Kako bi ih na pravi način razumeli i primenili, neki zatraže mišljenje nadležnih, a ono ih, kažu, često dodatno zbunjuje.

"Imamo primer da se često ne slažu sa mišljenjima, poreski organi sa drugim organima iz Ministarstva finansija. Verovatno i zbog toga što se određeni kadrovi u određenim ministarstvima ili drugim nadležnim telima menjaju, onda imamo situaciju da se nekad mišljenja dva vrlo relevantna tela ne slažu u potpunosti", kaže Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca Srbije.

Problem je i to što državna uprava mišljenje ne dostavlja uvek u zakonskom roku od 30 dana.

Atanacković kaže da nekad jednostavno dobiju odgovor vrlo efikasno i brzo, a nekad plate taj podnet zahtev, a nikad ne dobiju odgovor na njega.

Za svaki zahtev za tumačenje propisa pravna lica moraju da plate taksu od 12.490 dinara, a fizička 1.530 dinara. Privrednicima nije jasno zbog čega država, u zavisnosti od toga da li joj mišljenje traže građani ili firme, za istu uslugu naplaćuje različitu sumu. Uz to, ističu upućeni, iako je Zakon o državnoj upravi ("Sl. glasnik RS", br. 79/2005, 101/2007, 95/2010 i 99/2014) jasan - mišljenje o primeni propisa nije obavezujuće - u praksi je često drugačije.

Ivan Radak iz Nacionalne alijansa za lokalni ekonomski razvoj rekao je da ih inspekcije tretiraju kao obavezujuće za svoj rad.

"Dakle, mi možemo biti kažnjeni kada dođe inspekcija, jer najčešće ni ne znamo da je neko mišljenje izdato, koje na drugačiji način tumači zakon nego što smo mi mislili. Nisu opšti pravni akt, nisu propisani rokovi od kad stupaju na snagu, Ustavni sud ih ne prepoznaje, što znači da ne možete da se žalite sudu na ustavnost tog mišljenja i možete biti retroaktivno kažnjeni", kaže Radak.

U ministarstvima državne uprave i finansija potvrđuju da se inspekcije pridržavaju mišljenja o primeni propisa.

"Mišljenja nisu obavezujuća, ali praksa pokazuje da se organi, pa i inspekcije, prilikom donošenja odluka rukovode smernicama datim u mišljenjima", navodi Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave

"Poreska uprava, obavezna je da postupa u skladu i sa mišljenjima o primeni propisa, koje donosi Ministarstvo finansija", saopštava Ministarstvo finansija.

U oba ministarstva uveravaju da mišljenja izdaju u zakonskom roku i da ih objavljuju na svom sajtu.

Formiranje javnog registra, u kojem bi bila sva izdata mišljenja svih ministarstava, Vladi je predložio NALED. Tako bi, smatraju, građani i privreda uštedeli i vreme i novac, a država bi videla koji su zakoni i delovi propisa najproblematičniji i mogla bi da ih unapredi.

Stručnjaci kažu da mišljenja treba da postanu opšti pravni akt, kako bi se znalo od kog dana stupaju na snagu i da su obavezujuća za sve. Smatraju da ne bi bilo neophodno dodatno tumačiti propise kada bi država više uključila civilni i privatni sektor u pisanje zakona.

Izvor: Vebsajt RTS, Tamara Tankosić, 22.10.2017.
Naslov: Redakcija