- Dopune u vezi sa prenosom celokupne ili dela imovine - novi član 14a Pravilnika o PDV
- Izmena sadržine registra poreskih punomoćnika
- Utvrđivanje osnovice za obračun PDV procenom
- Pravila u vezi sa izmenom osnovice i obračunatog PDV
- Povećanje osnovice i PDV
- Smanjenje osnovice i PDV za promet za koji je poreski dužnik obveznik PDV koji vrši promet
- Način preračuna iznosa povećanja ili smanjenja osnovice u dinare, u slučaju kada je naknada izražena u stranoj valuti
- Izmene i dopune pojedinih odredaba kojima se uređuju način i postupak poreskih oslobođenja sa pravom na odbitak prethodnog poreza
- Pravo trajnog korišćenja parking mesta u otvorenom stambenom bloku i stambenom kompleksu, kao objekat u smislu Zakona o PDV
- Utvrđivanje osnovice za promet objekata koji su u tzv. dvojnom režimu oporezivanja
- Izmene i dopune odredaba kojima se uređuje način ispravke odbitka prethodnog poreza kod izmene osnovice za PDV
- Izmene i dopune odredaba kojima se uređuje izdavanje računa i sačinjavanje internog računa
- Izdavanje računa za promet usluga za koje postoji mogućnost izdavanja računa pre izvršenog prometa, odnosno pre naplate avansa
- Iskazivanje podatka o datumu nastanka poreske obaveze u računu koji se izdaje umesto storniranog računa
- Sadržina dokumenta o smanjenju naknade, odnosno osnovice
- Sadržina priznanice o povećanju, odnosno dokumenta o smanjenju PDV nadoknade
- Izdavanje računa za promet više pojedinačnih prometa dobara ili usluga izvršenih istom licu u poreskom periodu (tzv. sukcesivne isporuke)
- Izmene i dopune u vezi sa sačinjavanjem internog računa
- Ostale izmene i dopune pravila kojima se uređuju izdavanje i sadržina računa
- Izmene i dopune odredaba kojima se uređuju oblik, sadržina i način vođenja evidencije PDV i način iskazivanja podataka u Obrascu POPDV
- Prelazna odredba člana 38. Pravilnika o izmenama i dopunama Pravilnika o PDV
Ministar finansija doneo je Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodatu vrednost koji je objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 107/2024, od 30.12.2024. godine (dalje: Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o PDV). Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o PDV stupio je na snagu 1. januara 2025. godine, s tim što će se dve izmene i dopune primenjivati odloženo:
- odredba člana 2. kojom je izmenjena sadržina registra poreskih punomoćnika, koja se primenjuje od 1. februara 2025. godine i
- odredba člana 27. kojom je dopunjena sadržina dokumenta o smanjenju, koja se primenjuje od 1. jula 2025. godine.
Većina izmena i dopuna Pravilnika o porezu na dodatu vrednost ("Sl. glasnik RS", br. 37/2021, 64/2021, 127/2021, 49/2022, 59/2022, 7/2023, 15/2023, 60/2023, 96/2023, 116/2023, 29/2024, 65/2024, 73/2024 i 101/2024 - dalje: Pravilnik o PDV) koje su izvršene, jesu posledica poslednjih izmena i dopuna Zakona o porezu na dodatu vrednost ("Sl. glasnik RS", br. 84/2004, 86/2004 - ispr., 61/2005, 61/2007, 93/2012, 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 68/2014 - dr. zakon, 142/2014, 5/2015 - usklađeni din. izn., 83/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., 108/2016, 7/2017 - usklađeni din. izn., 113/2017, 13/2018 - usklađeni din. izn., 30/2018, 4/2019 - usklađeni din. izn., 72/2019, 8/2020 - usklađeni din. izn., 153/2020, 138/2022 i 94/2024 - dalje: Zakon o PDV ili Zakon), koje su stupile na snagu 15. decembra 2024. godine, a koje se (uglavnom) primenjuju od 1. januara 2025. godine. O predmetnim izmenama i dopunama Zakona o PDV pisali smo u tekstu "Komentar najnovijih izmena i dopuna Zakona o porezu na dodatu vrednost - "Sl. glasnik RS", br. 94/2024", koji je objavljen u Poresko-računovodstvenom instruktoru broj 344-345 od decembra 2024. godine, a u elektronskoj bazi Paragraf Lex je u relaciji sa ovim tekstom (dalje: Komentar izmena i dopuna Zakona o PDV).
Napominjemo, kako su u paketu sa izmenama i dopunama Zakona o PDV izvršene i izmene i dopune Zakona o elektronskom fakturisanju ("Sl. glasnik RS", br. 44/2021, 129/2021, 138/2022, 92/2023 i 94/2024 - dalje: ZEF), u paketu sa izmenama Pravilnika o PDV izvršene su izmene i dopune Pravilnika o elektronskom fakturisanju ("Sl. glasnik RS", br. 47/2023, 116/2023, 65/2024, 73/2024, 101/2024 i 107/2024 - dalje: Pravilnik o EF).
Pravilnikom o izmenama i dopunama Pravilnika o PDV izvršene su brojne izmene i dopune Pravilnika o PDV, od kojih posebno izdvajamo sledeće:
- dodat je novi član 14a Pravilnika o PDV kojim su precizirane izmene i dopune člana 6. Zakona o PDV u pogledu mogućnosti ugovaranja da se kod prenosa celokupne ili dela imovine smatra da je promet dobara izvršen,
- izvršena je izmena člana 30. Pravilnika o PDV kojim se reguliše sadržina registra poreskih punomoćnika (u primeni od 1. februara 2025. godine),
- propisano je da se utvrđivanje osnovice procenom može vršiti i kod prometa za koji je poreski dužnik obveznik PDV koji vrši promet,
- izvršene su izmene i dopune odredaba kojima se uređuje naknadna izmena poreske osnovice, radi usklađivanja sa izmenama i dopunama Zakona o PDV,
- izvršene su izmene i dopune pojedinih odredaba kojima se uređuju način i postupak poreskih oslobođenja sa pravom na odbitak prethodnog poreza,
- dopunjena je definicija objekata u članu 133. Pravilnika o PDV, kao i način utvrđivanja procenta izgrađenosti objekta za potrebe utvrđivanja osnovice za obračun PDV kod prometa objekata za koji se PDV obračunava samo na deo vrednosti (promet koji je u tzv. dvojnom režimu oporezivanja),
- izvršene su izmene i dopune odredaba kojima se uređuje ispravka odbitka prethodnog poreza, radi usklađivanja sa izmenama i dopunama Zakona o PDV,
- izvršene su brojne izmene i dopune pravila o izdavanju i sadržini računa (od kojih su neke veoma bitne),
- izvršene su određene izmene i dopune pravila kojima se uređuje sadržina PDV evidencija obveznika i način iskazivanja podataka u Obrascu POPDV i
- propisana je prelazna odredba u vezi sa promenom poreskog perioda iz kalendarskog tromesečja u kalendarski mesec po opredeljenju obveznika.

Dopune u vezi sa prenosom celokupne ili dela imovine - novi član 14a Pravilnika o PDV
Članom 6. stav 6. Zakona o PDV, koji se primenjuje od 1. januara 2025. godine, propisano je da izuzetno od stava 1. tačka 1) ovog člana, ako je ugovorom, odnosno odlukom na osnovu koje se vrši prenos imovine ili dela imovine predviđeno da će se na promet dobara i usluga koji čine imovinu ili deo imovine koji se prenosi obračunati PDV u skladu sa ovim zakonom, smatra se da je taj promet dobara i usluga izvršen.
Kao što vidimo, ovom dopunom predviđeno je da će ugovorom o prenosu (kod prodaje, prenosa bez naknade ili statusne promene koja se sprovodi na osnovu ugovora i sl), odnosno odlukom o prenosu (npr. kod statusne promene koja se sprovodi na osnovu odluke ili kod ulaganja u kapital drugog privrednog društva), obveznik moći da predvidi da se na konkretan prenos celokupne ili dela imovine ne primenjuje član 6. stav 1. tačka 1) Zakona o PDV. U komentaru izmena i dopuna Zakona o PDV ukazali smo da će se u tom slučaju za svako dobro ili uslugu čiji prenos se vrši u okviru prenosa imovine, posebno utvrđivati poreski tretman iz ugla Zakona o PDV (da li je promet oporeziv ili je oslobođen PDV, po kojoj poreskoj stopi itd). Novim članom 14. Pravilnika je to sada bliže uređeno.
Naime, članom 14a stav 1. Pravilnika o PDV predviđeno je da izuzetno od člana 6. stav 1. tačka 1) Zakona, ako je ugovorom, odnosno odlukom na osnovu koje se vrši prenos imovine ili dela imovine predviđeno da će se na promet dobara i usluga koji čine imovinu ili deo imovine koji se prenosi obračunati PDV u skladu sa Zakonom, smatra se da je taj promet dobara i usluga izvršen (ovim je praktično ponovljena zakonska odredba i u Pravilniku o PDV).
Dalje, odredbom stava 2. člana 14a Pravilnika o PDV propisano je da se na promet dobara i usluga iz stava 1. ovog člana primenjuju odredbe Zakona i ovog pravilnika (određivanje da li za promet postoji obaveza obračunavanja PDV ili ta obaveza ne postoji, po kojoj se poreskoj stopi oporezuje promet i ko se smatra poreskim dužnikom za promet za koji postoji obaveza obračunavanja PDV i dr.).
Prema tome, kao što smo i konstatovali u Komentaru izmena i dopuna Zakona o PDV, ne može se ugovoriti obračun PDV za onaj promet koji inače nije oporeziv PDV i za koji (u skladu sa drugim odredbama Zakona o PDV) nije moguće ugovoriti obračun PDV, kao što je npr. promet zemljišta koji se ne smatra sporednim prometom uz promet objekta, zatim promet putničkog automobila ili nekog drugog dobra prilikom čije nabavke obveznik PDV nije imao pravo na odbitak prethodnog poreza i sl.
Podsećamo, navedena dopuna člana 6. Zakona o PDV, primenjivaće se kada je ugovor na osnovu kojeg se vrši prenos imovine zaključen, odnosno kada je odluka na osnovu koje se vrši prenos doneta počev od 1. januara 2025. godine.
Izmena sadržine registra poreskih punomoćnika
Odredbama člana 30. Pravilnika o PDV propisana je sadržina registra poreskih punomoćnika koji vodi Poreska uprava - Centrala. Navedenim odredbama propisano je da Poreska uprava - Centrala vodi registar poreskih punomoćnika i na svojoj internet strani objavljuje podatke o:
- 1) nazivu, odnosno imenu i prezimenu poreskog punomoćnika;
- 2) adresi sedišta, odnosno prebivališta poreskog punomoćnika;
- 3) PIB-u, odnosno JMBG-u poreskog punomoćnika;
- 4) datumu donošenja rešenja kojim je odobreno poresko punomoćstvo;
- 5) nazivu, odnosno imenu i prezimenu stranog lica koje ima poreskog punomoćnika;
- 6) datumu prestanka poreskog punomoćstva.
Izmenom odredbe člana 30. stav 1. tačka 5) Pravilnika o PDV, koja se primenjuje od 1. februara 2025. godine, menjaju se podaci o stranom licu koje ima poreskog punomoćnika i propisuje da se u registru obezbeđuju i objavljuju podaci o stranom licu iz člana 28. stav 2. tač. 1), 2), 3), 4) i 5) ovog pravilnika, uključujući i podatak o državi sedišta, odnosno prebivališta stranog lica.
Dakle, počev od 1. februara 2025. godine, u registru poreskih punomoćnika koji vodi Poreska uprava - Centrala i koji objavljuje na svojoj internet stranici, pored podataka iz člana 30. tač. 1)-4) i 6) Pravilnika o PDV, vodiće se i objavljivati i podaci o:
- 1) nazivu, odnosno imenu i prezimenu i PIB-u, odnosno EBS-u stranog lica;
- 2) imenu i prezimenu odgovornog lica u stranom pravnom licu;
- 3) adresi sedišta, odnosno prebivališta stranog lica, uključujući i podatak o državi sedišta, odnosno prebivališta stranog lica;
- 4) broju pod kojim je strano lice evidentirano za obavezu plaćanja PDV, odnosno drugog oblika poreza na potrošnju u državi u kojoj ima sedište, odnosno prebivalište i nazivu nadležnog organa;
- 5) nazivu, odnosno imenu i prezimenu punomoćnika.

ELEKTRONSKO POSLOVANJE: Program za elektronsko arhiviranje
Utvrđivanje osnovice za obračun PDV procenom
Dosadašnjom odredbom člana 46. stav 1. Pravilnika o PDV bilo je propisano da ako za promet dobara ili usluga, za koji je primalac dobara ili usluga poreski dužnik, nije poznat iznos osnovice na dan nastanka poreske obaveze, u skladu sa Zakonom, poreski dužnik utvrđuje osnovicu procenom (npr. na osnovu podataka o istim ili sličnim prometima dobara ili uslugama izvršenih u prethodnom periodu, na osnovu elemenata iz ugovora i dr.).
Dakle, predmetnom odredbom bilo je propisano da se osnovica za obračun PDV utvrđuje procenom u slučaju kada iznos naknade (odnosno osnovice) nije poznat na dan nastanka poreske obaveze, ali samo za slučaj kada je poreski dužnik primalac dobara ili usluga.
Navedeno pravilo primenjivalo se najčešće kod prometa koji strano lice vrši domaćem obvezniku koji je poreski dužnik za taj promet, u slučaju kada domaći obveznik nije primio račun stranog lica za izvršeni promet, a poreska obaveza mu je nastala danom prometa. U ovim slučajevima primalac je utvrđivao poresku osnovicu procenom (npr. na osnovu podataka o istim ili sličnim prometima dobara ili uslugama izvršenih u prethodnom periodu, na osnovu elemenata iz ugovora i druge dokumentacije i dr.), a u poreskom periodu kada primi račun stranog lica, vršio je izmenu (povećanje ili smanjenje) osnovice i obračunatog PDV. Takođe, ovo pravilo se moglo primeniti i za promete koje vrši domaći obveznik, a za koji je poreski dužnik primalac dobara ili usluga (npr. promet iz oblasti građevinarstva i dr).
Međutim, primena ovog pravila do sada nije bila predviđena kada je reč o prometu koji je oporeziv PDV, a za koji je poreski dužnik obveznik PDV koji promet vrši. Kako u praksi (iako retko) postoje slučajevi da i za promet za koji je poreski dužnik obveznik PDV koji promet vrši u momentu nastanka poreske obaveze (prometa dobara ili usluga) nije poznat iznos naknade, odnosno osnovice za obračun PDV, Ministarstvo finansija je kroz izmenu predmetne odredbe proširilo primenu navedenog pravila i na ove slučajeve. Naime, u navedenoj odredbi člana 46. stav 1. Pravilnika o PDV brisane su reči "za koji je primalac dobara ili usluga poreski dužnik,", pa navedena odredba sada glasi:
"Ako za promet dobara ili usluga nije poznat iznos osnovice na dan nastanka poreske obaveze, u skladu sa Zakonom, poreski dužnik utvrđuje osnovicu procenom (npr. na osnovu podataka o istim ili sličnim prometima dobara ili uslugama izvršenih u prethodnom periodu, na osnovu elemenata iz ugovora i dr.)."Međutim, primena ovog pravila do sada nije bila predviđena kada je reč o prometu koji je oporeziv PDV, a za koji je poreski dužnik obveznik PDV koji promet vrši. Kako u praksi (iako retko) postoje slučajevi da i za promet za koji je poreski dužnik obveznik PDV koji promet vrši u momentu nastanka poreske obaveze (prometa dobara ili usluga) nije poznat iznos naknade, odnosno osnovice za obračun PDV, Ministarstvo finansija je kroz izmenu predmetne odredbe proširilo primenu navedenog pravila i na ove slučajeve. Naime, u navedenoj odredbi člana 46. stav 1. Pravilnika o PDV brisane su reči "za koji je primalac dobara ili usluga poreski dužnik,", pa navedena odredba sada glasi:
Podsećamo, prema odredbi člana 46. stav 2. Pravilnika o PDV, ako se utvrđena osnovica iz stava 1. ovog člana razlikuje od osnovice na dan nastanka poreske obaveze, smatra se da je došlo do izmene osnovice u smislu člana 21. Zakona.Međutim, primena ovog pravila do sada nije bila predviđena kada je reč o prometu koji je oporeziv PDV, a za koji je poreski dužnik obveznik PDV koji promet vrši. Kako u praksi (iako retko) postoje slučajevi da i za promet za koji je poreski dužnik obveznik PDV koji promet vrši u momentu nastanka poreske obaveze (prometa dobara ili usluga) nije poznat iznos naknade, odnosno osnovice za obračun PDV, Ministarstvo finansija je kroz izmenu predmetne odredbe proširilo primenu navedenog pravila i na ove slučajeve. Naime, u navedenoj odredbi člana 46. stav 1. Pravilnika o PDV brisane su reči "za koji je primalac dobara ili usluga poreski dužnik,", pa navedena odredba sada glasi:
Navedeno pravilo znači da obveznik PDV u poreskom periodu u kojem mu iznos osnovice postane poznat, povećava (ukoliko je konačna osnovica veća u odnosu na procenjenu), odnosno smanjuje (ukoliko je konačna osnovica manja od procenjene) iznos osnovice i PDV, u skladu sa odredbama člana 21. Zakona o PDV. U tom smislu je član 46. dopunjen i stavom 3. kojim je propisano da se izmena osnovice vrši za poreski period u kojem je iznos osnovice postao poznat.
Primenu navedenih pravila na promet za koji je poreski dužnik obveznik PDV koji vrši promet, objasnićemo na primeru u nastavku.
PRIMER
Obveznik PDV - lice A kao prodavac i obveznik PDV - lice B kao kupac, ugovorili su isporuku robe u poreskom periodu februar 2025. godine, pri čemu naknada za predmetni promet nije ugovorena u određenom iznosu, već kao odrediva naknada, pri čemu su ugovorom precizirani elementi od kojih zavisi iznos naknade. Uzmimo npr. da je ugovorom predviđeno da se naknada za predmetni promet utvrđuje u procentu od prihoda koji lice B ostvari daljom prodajom predmetne robe, o čemu lice B licu A dostavlja odgovarajući izveštaj i drugu dokumentaciju po izvršenoj prodaji robe.
U ovom slučaju licu A nije poznat iznos osnovice za obračun PDV u poreskom periodu februar 2025. godine, kada je izvršilo promet robe, a nastala mu je poreska obaveza za PDV, pa je dužno da obračuna PDV i izda račun za predmetni promet. S tim u vezi, lice A utvrđuje osnovicu procenom (na osnovu podataka o prometu iste robe koju lice A vrši drugim obveznicima u tom ili nekom prethodnom periodu ili na osnovu podataka o vrednosti predmetne robe na tržištu i sl), obračunava PDV na procenjenu osnovicu i licu B izdaje fakturu za taj promet. Po predmetnoj fakturi lice B ima pravo na odbitak prethodnog poreza u skladu sa opštim pravilima.
U poreskom periodu jun 2025. godine lice B je završilo prodaju robe i licu A dostavilo izveštaj o prodaji i ostvarenim prihodima (i eventualno drugu dokumentaciju u skladu sa ugovorom), na osnovu čega lice A utvrđuje iznos naknade koji potražuje od lica B za izvršeni promet. U poreskom periodu jun:
- ako je konačna osnovica veća od procenjene lice A ima obavezu da na razliku obračuna PDV i da izda dokument o povećanju (tzv. knjižno zaduženje), dok lice B ima pravo da obračunati PDV po dokumentu o povećanju odbije kao prethodni porez pod opštim uslovima;
- ako je konačna osnovica manja od procenjene lice A izdaje dokument o smanjenju (tzv. knjižno odobrenje) licu B i ima pravo da smanji obračunati PDV po tom osnovu, ako lice B izvrši ispravku odbitka prethodnog poreza za iznos smanjenja PDV i o tome pismeno obavesti lice A (lice B je dužno da izvrši ispravku odbitka prethodnog poreza u skladu sa članom 31. Zakona o PDV).
Pravila u vezi sa izmenom osnovice i obračunatog PDV
Izmenama i dopunama Zakona o PDV izmenjen je ceo član 21. Zakona o PDV kojim su propisana pravila o povećanju i smanjenju osnovice i PDV. O ovim izmenama i dopunama detaljno smo pisali u Komentaru izmena i dopuna Zakona o PDV. U vezi sa predmetnim izmenama Zakona o PDV, izvršene su i izmene i dopune odredaba čl. 51-54. Pravilnika o PDV kojim su ove odredbe usklađene sa novim članom 21. Zakona o PDV. Pored toga, dodat je i novi član 56a kojim je propisan način preračuna iznosa povećanja ili smanjenja osnovice u dinare, u slučaju kada je naknada izražena u stranoj valuti.
U članu 51. stav 2. Pravilnika o PDV izvršeno je samo pravno-tehničko preciziranje odredbe u smislu da se izmena osnovice za obračun PDV vrši za poreski period u kojem je nastupila izmena (umesto u poreskom periodu u kojem je nastupila izmena). Dakle, nije reč o nekoj suštinskoj izmeni već samo o pravno-tehničkom preciziranju teksta ove odredbe.

Povećanje osnovice i PDV
Prema dopunjenoj odredbi člana 52. Pravilnika o PDV, ako se osnovica za oporezivi promet dobara ili usluga naknadno poveća, obveznik PDV koji je izvršio promet dobara ili usluga, odnosno drugi poreski dužnik u skladu sa Zakonom, dužan je da obračuna PDV na iznos za koji je povećana osnovica, kao i da izda dokument o povećanju.
Ovim je izvršeno usklađivanje navedene odredbe sa odredbom člana 21. stav 1. Zakona o PDV, kojom je propisano da je obveznik koji je izvršio promet, a koji je poreski dužnik po tom osnovu, dužan da po osnovu povećanja osnovice i PDV izda dokument o povećanju. Ipak, ova obaveza, iako nije bila propisana odredbom člana 21. stav 1. Zakona o PDV, postojala je i pre ovih izmena Zakona o PDV i Pravilnika o PDV, a proizlazila je iz odredaba člana 182. Pravilnika o PDV. S tim u vezi, može se reći da ovo i nije neka suštinska novina za praktičnu primenu ovih pravila.
Ukazujemo, dopuna odredbe člana 52. Pravilnika o PDV nije pravno-tehnički najbolje izvršena, jer se može zaključiti da obavezu izdavanja dokumenta o povećanju ima i drugi poreski dužnik u skladu sa Zakonom, što sigurno nije bio cilj, jer dokument o povećanju izdaje obveznik koji je izdao račun za izvršeni promet, a to je obveznik PDV koji je izvršio promet dobara ili usluga. Dakle, kada je poreski dužnik za izvršeni promet obveznik PDV koji vrši promet, po osnovu povećanja osnovice on je dužan da:
- obračuna PDV na iznos povećanja osnovice i
- da izda dokument o povećanju (tzv. knjižno zaduženje).
Međutim, kada je poreski dužnik za izvršeni promet primalac dobara ili usluga, on je dužan samo da obračuna PDV na iznos povećanja osnovice, ali ne i da izda dokument o povećanju (dokument o povećanju izdaje obveznik koji je izvršio promet).
Smanjenje osnovice i PDV za promet za koji je poreski dužnik obveznik PDV koji vrši promet
Prema novim pravilima koja su uređena novim članom 21. st. 3. i 4. Zakona o PDV, uslovi za smanjenje obračunatog PDV usled smanjenja osnovice razlikuju se u zavisnosti od toga da li je promet izvršen obvezniku PDV ili licu koje nije obveznik PDV (nije bitno da li je obveznik PDV kojem je izvršen promet imao pravo na odbitak prethodnog poreza ili ne).
Smanjenje osnovice i PDV za promet izvršen drugom obvezniku PDV
Ako je promet izvršen drugom obvezniku PDV, obveznik PDV koji je izvršio promet i koji je za taj promet poreski dužnik, može da smanji obračunati PDV ako:
1) je izdao dokument o smanjenju;
2) je obveznik PDV kojem je izvršen promet dobara i usluga ispravio odbitak prethodnog poreza, ukoliko je obračunati PDV koristio kao prethodni porez;
3) poseduje obaveštenje obveznika PDV kojem je izvršen promet dobara i usluga da je ispravio odbitak prethodnog poreza, odnosno da obračunati PDV nije koristio kao prethodni porez.
Isto je propisano i novim članom 53. stav 1. Pravilnika o PDV.
Dakle, suštinska razlika u odnosu na ranije važeće uslove za smanjenje PDV je ta što od 1. januara 2025. godine u ovom slučaju obveznik može da smanji obračunati PDV samo ako je izdao dokument o smanjenju primaocu, što prema dosad važećim pravilima nije bio uslov u slučaju kada se promet vrši drugom obvezniku PDV koji je za izvršeni promet imao pravo na odbitak prethodnog poreza. Preostala dva uslova su ista kao i dosad (samo je treći uslov drugačije formulisan, ali je suštinski isti).
Obračunati PDV obveznik PDV može da izmeni - smanji u poreskom periodu u kojem su ispunjena sva tri navedena uslova , što je propisano i članom 53. stav 2. Pravilnika o PDV.
Primenu navedenih uslova dodatno smo objasnili kroz primere u Komentaru izmena i dopuna Zakona o PDV.
Ono što je dodatno precizirano u Pravilniku o PDV u odnosu na zakonske odredbe jeste da se uslov da je obveznik PDV kojem je izvršen promet dobara i usluga ispravio odbitak prethodnog poreza, ukoliko je obračunati PDV koristio kao prethodni porez, smatra ispunjenim ako obveznik PDV poseduje obaveštenje obveznika PDV kojem je izvršen promet dobara i usluga da je ispravio odbitak prethodnog poreza, odnosno da obračunati PDV nije koristio kao prethodni porez.
Prema tome, za obveznika PDV koji je izvršio promet drugom obvezniku PDV, uslovi za smanjenje PDV se smatraju ispunjenim ako je:
- izdao dokument o smanjenju;
- primio obaveštenje obveznika PDV kojem je izvršen promet dobara i usluga da je ispravio odbitak prethodnog poreza, odnosno da obračunati PDV nije koristio kao prethodni porez.
Ovakav epilog je logičan, s obzirom da obveznik PDV koji je izvršio promet ne može da utvrdi da li je primalac zaista izvršio ispravku prethodnog poreza, već mu kao dokaz o tome služi obaveštenje obveznika PDV - primaoca dobara ili usluga. Napominjemo, kada je reč o obaveštenju obveznika PDV kojem je izvršen promet dobara i usluga da je ispravio odbitak prethodnog poreza, odnosno da obračunati PDV nije koristio kao prethodni porez, ovo obaveštenje primalac dobara i usluga može dati obvezniku koji je izvršio promet dobara i usluga tek posle izdavanja dokumenta o smanjenju od strane obveznika koji je izvršio promet , što je propisano dopunom člana 31. Zakona o PDV, a o čemu smo više pisali u Komentaru izmena i dopuna Zakona o PDV.

Smanjenje osnovice i PDV za promet izvršen licu koje nije obveznik PDV
Prema odredbi člana 21. stav 4. Zakona o PDV, ako je promet izvršen licu koje nije obveznik PDV, obveznik PDV koji je izvršio promet i koji je za taj promet poreski dužnik, može da smanji obračunati PDV:
- ako je izdao dokument o smanjenju,
- ako poseduje dokaz o smanjenju osnovice i
- ako poseduje obaveštenje da za iznos PDV nije i neće biti podnet zahtev za refakciju PDV u slučaju kada je promet dobara i usluga izvršen licu koje ima pravo na refakciju PDV u skladu sa ovim zakonom.
Prema odredbama člana 53. stav 4. Pravilnika o PDV, ako je promet dobara i usluga iz stava 1. ovog člana izvršen licu koje nije obveznik PDV, obveznik PDV može da smanji iznos obračunatog PDV ako:
1) je izdao dokument o smanjenju, odnosno drugi dokument o smanjenju naknade, potvrđen od strane primaoca dobara i usluga;
2) poseduje dokaz o smanjenju osnovice (ugovor, izvršen je povraćaj novca i dr.);
3) obaveštenje primaoca dobara i usluga da za iznos PDV koji je smanjen nije i neće biti podnet zahtev za refakciju PDV u slučaju kada je promet dobara i usluga izvršen licu koje ima pravo na refakciju PDV u skladu sa Zakonom.
Prema tome, jedina razlika između rešenja sadržanog u Zakonu o PDV i odredaba člana 53. stav 4. Pravilnika o PDV, sastoji se u tome što prema Pravilniku o PDV dokument o smanjenju mora biti potvrđen od strane primaoca dobara i usluga, što je i do sada bilo propisano. Takođe, pored dokumenta o smanjenju izdatog u skladu sa Zakonom o PDV i Pravilnikom o PDV, obveznik može izdati i neki drugi dokument o smanjenju naknade, što je takođe rešenje koje smo imali i dosad.
Dakle, ono što je suštinski drugačije od 1. januara 2025. godine kada je reč o uslovima za smanjenje PDV za promet za koji je poreski dužnik obveznik PDV koji vrši promet, a koji je izvršen licu koje nije obveznik PDV, jeste da obveznik PDV koji je izvršio promet, pored dokumenta o smanjenju, odnosno drugog dokumenta o smanjenju naknade, potvrđenog od strane primaoca dobara i usluga, treba da poseduje i:
- dokaz o smanjenju osnovice i
- obaveštenje da za iznos PDV nije i neće biti podnet zahtev za refakciju PDV, u slučaju kada je promet dobara i usluga izvršen licu koje ima pravo na refakciju PDV u skladu sa Zakonom o PDV.
Smanjenje obračunatog PDV i u ovom slučaju vrši se za poreski period u kojem su ispunjeni svi navedeni uslovi.
Napominjemo, navedena pravila se shodno primenjuju i u slučaju smanjenja avansa, što je uređeno (nepromenjenim) odredbama člana 54a Pravilnika o PDV.
Smanjenje osnovice i PDV za promet za koji je poreski dužnik lice kojem se vrši promet
Odredbama st. 5. i 6. novog člana 21. Zakona o PDV propisani su uslovi za smanjenje obračunatog PDV za promet, u zavisnosti od toga da li je obveznik PDV imao pravo da obračunati PDV odbije kao prethodni porez ili ne.
Naime, ako se osnovica za promet dobara i usluga iz člana 10. stav 1. tačka 3) i stav 2. ovog zakona naknadno izmeni - smanji, obveznik PDV koji je poreski dužnik za taj promet, a koji ima pravo na odbitak prethodnog poreza, može da smanji iznos obračunatog PDV ako je:
1) sačinio interni račun u skladu sa ovim zakonom;
2) ispravio odbitak prethodnog poreza, ukoliko je obračunati PDV koristio kao prethodni porez.
Ako se osnovica za promet dobara i usluga iz člana 10. stav 1. tačka 3) i stav 2. ovog zakona naknadno izmeni - smanji, poreski dužnik za taj promet, koji nema pravo na odbitak prethodnog poreza, može da smanji iznos obračunatog PDV ako je:
1) sačinio interni račun u skladu sa ovim zakonom;
2) poseduje dokument kojim se potvrđuje da je došlo do smanjenja naknade.
Novim članom 54. Pravilnika o PDV samo su ponovljeni navedeni uslovi, tako da izmene navedenog člana Pravilnika o PDV ne donose ništa novo u pogledu uslova za smanjenje osnovice i obračunatog PDV u ovom slučaju. Detaljnija objašnjenja primene navedenih uslova dali smo u Komentaru izmena i dopuna Zakona o PDV.
Napominjemo, navedena pravila shodno se primenjuju i na smanjenje avansa za promet za koji je poreski dužnik primalac dobara ili usluga, što je predviđeno odredbom člana 21. stav 7. Zakona o PDV i članom 54a Pravilnika o PDV.
Način preračuna iznosa povećanja ili smanjenja osnovice u dinare, u slučaju kada je naknada izražena u stranoj valuti
Odredbom novog člana 56a Pravilnika o PDV po prvi put je uređen način preračuna iznosa povećanja ili smanjenja osnovice u dinare, u slučaju kada je iznos naknade (pa samim tim i povećanja, odnosno smanjenja osnovice za obračun PDV) izražen u stranoj valuti.
Naime, prema navedenoj odredbi Pravilnika o PDV, ako je naknada za promet dobara i usluga izražena u stranoj valuti, iznos povećanja, odnosno smanjenja u dinarima utvrđuje se primenom kursa dinara važećeg na dan povećanja, odnosno smanjenja, s tim da smanjenje ne može biti više od iznosa prvobitne osnovice.
Dakle, iznos povećanja, odnosno smanjenja osnovice za obračun PDV utvrđivaće se primenom kursa dinara važećeg na dan povećanja, odnosno na dan smanjenja osnovice. Samom odredbom nije navedeno koji kurs dinara se primenjuje. Prema našem mišljenju to je srednji kurs Narodne banke Srbije, odnosno (eventualno) ugovoreni kurs, ukoliko je u nekom konkretnom slučaju ugovoren kurs za preračun naknade u dinare.
Ono što je bitno jeste da ukoliko u nekom konkretnom slučaju dođe do smanjenja celokupnog iznosa naknade, a time i osnovice za PDV, obveznik ne može iskazati iznos smanjenja PDV veći od iznosa obračunatog PDV (što bi bio slučaj kada je npr. kurs dinara veći na dan smanjenja naknade od kursa na dan nastanka poreske obaveze za konkretan promet, da nije izričito propisano da se smanjenje može izvršiti najviše do iznosa prethodno obračunatog PDV).
Primena ovih odredaba u praksi (posebno kod naknadnog smanjenja osnovice za promet koji vrši strano lice), može donekle biti otežana, jer će u nekim slučajevima biti teško utvrditi kada je (na koji dan) došlo do smanjenja naknade, tj. osnovice za obračun PDV (što je faktičko pitanje u svakom konkretnom slučaju).
Izmene i dopune pojedinih odredaba kojima se uređuju način i postupak poreskih oslobođenja sa pravom na odbitak prethodnog poreza
Odredbama čl. 9-15. Pravilnika o izmenama i dopunama Pravilnika o PDV izvršene su izmene i dopune pojedinih odredaba Pravilnika o PDV kojima se uređuju način i postupak ostvarivanja poreskih oslobođenja sa pravom na odbitak prethodnog poreza. S tim u vezi, izvršeno je pravno-tehničko preciziranje odredbe člana 82. stav 2. Pravilnika o PDV, kojim se ne vrše nikakva suštinska izmena ove odredbe.
Dalje, u odredbama člana 103. stav 1. tačka 2) i člana 105. stav 1. tačka 2) Pravilnika o PDV, kojim se uređuju način i postupak ostvarivanja poreskih oslobođenja iz člana 24. stav 1. tač. 10) i 11), odnosno 13) i 14) Zakona o PDV, izvršeno je preciziranje da je dokaz za ostvarivanje poreskog oslobođenja izjava sticaoca (a ne kupca) letilice, odnosno broda, da će se ta letilica, uz naknadu, pretežno koristiti u međunarodnom vazdušnom saobraćaju, odnosno da će se brod koristiti, uz naknadu, pretežno u međunarodnom rečnom saobraćaju. Navedeno preciziranje je izvršeno iz razloga što vlasnik letilice, odnosno broda ne stiče letilicu, odnosno brod nužno na osnovu ugovora o prodaji već i po drugom osnovu, npr. po ugovoru o lizingu i dr. (ne mora biti nužno kupac, već se navedeno odnosi na bilo kojeg sticaoca letilice, odnosno broda).
Pored toga, izvršene su izmene odredaba kojima se reguliše sadržina potvrde o poreskom oslobođenju kod uvoza dobara, kada se to oslobođenje ostvaruje na osnovu ugovora o donaciji, ugovora o kreditu, odnosno zajmu, drugog međunarodnog ugovora ili u okviru realizacije projekta iz člana 24. stav 1. tačka 16g) Zakona (u okviru realizacije infrastrukturnih projekata izgradnje autoputeva za koje je posebnim zakonom utvrđen javni interes). To su odredbe čl. 116. stav 2., 120. stav 2, 124. stav 2. i 129. stav 2. Pravilnika o PDV. U svim navedenim odredbama predviđeno je da potvrda o poreskom oslobođenju između ostalog treba da sadrži podatak o vrednosti dobara koja se uvoze iskazanoj u računu inostranog isporučioca. Izmene se ogledaju u tome što je brisana reč "inostranog", pa je sada propisano da potvrda o poreskom oslobođenju između ostalog treba da sadrži podatak o vrednosti dobara koja se uvoze iskazanoj u računu isporučioca, što znači da u ovom slučaju (iako je reč o uvozu dobara) isporučilac ne mora da bude nužno inostrani.
PROČITAJTE JOŠ:
Šta donose nove izmene i dopune Zakona o poreskom postupku
Zastarelost potraživanja – računanje rokova zastarelosti potraživanja
ZA CELOKUPAN TEKST
PRETPLATITE SE NA
Časopis Pravnik u privredi i pravosuđu
BESPLATNO PRELISTAJTE poslednji broj časopisa
Pravo u privredi i pravosuđu
