Zastava Bosne i Hercegovine

NALED PREDLAŽE FORMIRANJE JEDINSTVENE EVIDENCIJE NELEGALNO GRAĐENIH OBJEKATA I PODNETIH ZAHTEVA ZA OZAKONJENJE


Čak i posle tri decenije od kako je u Srbiji počelo rešavanje problema nelegalne gradnje, put do papira koji su vam potrebni za ozakonjenje nekretnine nije ubrzan. O tome svedoči i statistika po kojoj u gradovima koji imaju do 100.000 stanovnika, u proseku 40.000 predmeta čeka na ozakonjenje. Godišnje se reši oko tek 1.500, ali isto toliko novih nastane, pa na taj način proces legalizacije objekata, praktnično, tapka u mestu.

Zbog toga, u Nacionalnoj alijansi za lokalni ekomomski razvoj (NALED), kao jedan od prvih koraka za ubrzavanje legalizacije, predlažu uspostavljanje Jedinstvene evidencije nelegalno građenih objekata i podnetih zahteva za ozakonjenje (JENGO), koja bi putem digitalne platforme bila dostupna svim građanima na uvid.

Ta evidencija, kako objašnjavaju u NALED-u, treba primarno da obuhvati oko dva miliona objekata koji čekaju na ozakonjenje i sve podatke i dokumenta neophodna za okončanje postupka, radi lakšeg uvida i dopune od strane građana, ali i efikasnije kontrole nadležnih organa. Ujedno, ona bi omogućila da se kontinuirano analiziraju zahtevi i problemi koji se javljaju u njihovom rešavanju, kako bi se efikasnije postupalo u budućnosti. Centralizacijom sistema i uspostavljanjem portala za informisanje javnosti, dodaje se, “dodatno će se smanjiti prostor za korupciju u ovoj oblasti”.

- Milioni građana danas koriste nelegalne objekte za život ili rad, ali te objekte ne mogu da prometuju, da ih stave pod hipoteku, da bi dobili kredit, niti mogu u tim prostorima da registruju proizvodnu ili poslovnu delatnost. Ti objekti imaju mnogo manju vrednost, a pojedini nemaju ni uslove za priključenje na komunalnu infrastrukturu, pa nemaju ni vodu ni struju. Velika većina je podnela zahtev za legalizaciju, ali se na rešavanje tih zahteva čeka godinama. Zato je važno da se kompletna procedura što pre digitalizuje i da se svi koji su uključeni u ovaj proces uvežu u jedan centralizovani sistem, koji bi bio nalik portalu za izdavanje građevinskih dozvola. Tako bi se na jednom mestu sve završavalo – tu bi bili registrovani svi već podneti zahtevi, tu bi se podnosili novi zahtevi, vršila razmena dokumenata između državnih organa uključenih u ovaj postupak i građana, omogućilo praćenje predmeta, uplate takse za ozakonjenje i prijave poreza, pa sve do finalnog upisa u katastar – kaže programska direktorka NALED-a Jelena Bojović.

Da bi objekat bio ozakonjen, on mora ispunjavati određene prostorne i urbanističke uslove, mora se dokazati vlasništvo nad objektom, odnosno, odgovarajuće pravo na zemljištu. Preporuka NALED-a je da se važeći propis izmeni i postupci razdvoje tako da upis prava svojine ne zavisi od urbanističkih uslova. Pitanje usklađenosti sa planskim dokumentima rešavalo bi se upisom zabeležbe, kojom se konstatuje da objekat nije građen u skladu sa prostornim i urbanističkim uslovima, a budući kupci bili bi informisani o pravnim nedostacima tako upisanog objekta.

U NALED-u podsećaju da čak 2,7 miliona nepokretnosti u Srbiji pripada takozvanom „delimično regulisanom tržištu“, odnosno, ti objekti imaju građevinsku dozvolu, ali nemaju upotrebnu ili ne postoji potpuna dokumentacija kako bi se upisale u katastar. Zato se predlaže da se za ovakve objekte utvrde pretpostavljeni vlasnici, na osnovu svih dostupnih dokaza, a onda sprovesti upis.

- Moguće je napraviti različita pravila za određene pravne situacije kako bi se masovni upis realizovao. Na primer, ukoliko je podnosilac zahteva za ozakonjenje objekta ujedno i vlasnik zemljišta, u katastru se proveri da li se JMBG poklapa i na osnovu toga se izvrši upis bez odlaganja. Posebna pravila moguće je odrediti i za mnoge druge situacije, kao kad imamo da je podnosilac zahteva samo jedan od suvlasnika zemljišta ili za ozakonjenje objekata za koje je izdata građevinska dozvola, ali nije dobijena upotrebna, za infrastrukturne objekte i slično – zaključuje programska direktorka NALED-a Jelena Bojović.


Izvor: Izvor: Vebsajt Blic, Predrag Vujanac, 3.7.2024.
Naslov: Redakcija