ZAKON O SOCIJALNOJ KARTI: Primetno smanjenje broja korisnika novčane socijalne pomoći i porast apsolutnog siromaštva
Iznos novčane socijalne pomoći u Srbiji izuzetno je nizak i svodi se na manje od 400 dinara dnevno po osobi, što onemogućava izlazak iz kruga siromaštva, navodi Inicijativa A11 u svom izveštaju o stanju ekonomskih i socijalnih prava u Srbiji. Zakon o socijalnoj karti ("Sl. glasnik RS", br. 14/2021) ostavio je svakog petog korisnika bez ove pomoći, a stručnjaci upozoravaju i da nepostojanje Strategije za socijalnu zaštitu dodatno otežava položaj siromašnih.
Svetlana Dimitrijević je majka četvoro dece i dobija pomoć od 52.000 dinara mesečno.
Ne može da radi jer brine o najmlađem, za koje, kaže, nema mesta u vrtiću.
Socijalna pomoć, dečiji i materinski dodatak nisu dovoljni ni za najosnovnije potrebe.
Dimitrijević kaže da kada se 52.000 dinara podeli na pet članova porodice, dobija se 10.000 dinara po članu.
"Dete treba i da jede, da ima školski pribor, patike za fizičko, a gde je garderoba, gde hrana, a da ne pričam gde su računi", rekla je Dimitrijević.
Iako bi socijalna zaštita trebalo da pruži minimalnu materijalnu sigurnost i da podstiče socijalno uključivanje siromašnih, to u Srbiji nije slučaj, kaže Marko Vasiljević iz Inicijative A11.
"Apsolutno siromaštvo se od 2020. do 2024. nije smanjilo, nego se uvećalo i procenjuje se da oko 800.000 građana Srbije živi u apsolutnom siromaštvu. S jedne strane imate smanjenje broja korisnika novčane socijalne pomoći, a istovremeno porast apsolutnog siromaštva što je svojevrsni paradoks", rekao je Vasiljević za Euronews Srbija.
Sistem sada registruje svaki prihod čak i onaj u oblasti neformalnog rada.
Iako je ideja bila da omogući pravedniju raspodelu socijalne pomoći, Zakon je, kažu stručnjaci, imao suprotan efekat, pa je, tvrde, oko 40.000 građana u protekle dve godine ostalo bez socijalne pomoći.
"Iskustva zemalja koje su već koristile ovaj način provere se pokazao kao neadekvatan jer je to jedan digitalni alat koji dehumanizuje proces procene u kakvoj se situaciji našao pojedinac ili porodica. Teško da algoritam može rešiti ovako zamršenu situaciju na terenu", rekla je za Euronews Srbija dr Bojana Vranić, docentkinja za socijalnu politiku i socijalni rad na Filozofskom fakultetu u Nišu.
Vranićeva upozorava i da Vlada Republike Srbije više nema Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, a od 2009. Srbija nema ni Strategiju socijalne zaštite.
Uz sve to, kaže, u Centrima za socijalni rad, prema nekim procenama, nedostaje oko 2.000 stručnih radnika.
Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.
Izvor: Izvor: Vebsajt Euronews Srbija, Ljiljana Pavlović, 14.07.2024.
Naslov: Redakcija