Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O ZAŠTITI KORISNIKA FINANSIJSKIH USLUGA: Prilikom izrade novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga Narodna banka Srbije će uzeti u obzir odredbe nove direktive o potrošačkim kreditima koja predviđa da države treba da razmotre propisivanje maksimalnih kamatnih stopa na pojedine vrste kredita


Svakog meseca platu podižeš iz “crvenog” i na kraju si u maksimalnom dozvoljenom prekoračenju. Onda stigne zarada koja pokrije minus i na računu imaš nulu ili si sitno u “zelenom”. I uz sve to, banci platiš pozamašan iznos na ime visoke kamate. Tako izgleda život uz najskuplju pozajmicu, zbog čega bi bilo najbolje uzeti kredit, otplatiti minus i odmah ga ukinuti da čovek ponovo ne dođe u iskušenje, komentar je jednog korisnika ove pozajmice iz Hrvatske. Tamo će inače do kraja juna na snagu stupiti izmene propisa po kojima građanima više neće biti automatski odobravano takozvano prećutno prekoračenje računa, nego će minus ugovarati sa bankama. Ukoliko to ne učine, moraće da izmiruju svoje pozajmice kao kredite, i to u vrlo kratkom roku.

U Hrvatskoj svaki drugi građanin na tekućem računu u banci ima dozvoljen minus, a najveći broj koristi upravo “prećutno” prekoračenje koje ima i najveću kamatnu stopu. I kod nas je ova vrsta zaduživanja vrlo popularna iako iz Narodne banke Srbije kažu da taj procenat iz godine u godinu pada.

Niko ne bi da ide star u penziju

- Trenutno učešće dozvoljenih prekoračenja po tekućem računu u ukupnom stanju kredita stanovništvu iznosi svega 1,1 odsto (u januaru 2014. godine je iznosilo 3,8 procenata). Nisko učešće prekoračenja je očekivano, s obzirom na to da pozajmice po tekućem računu predstavljaju jedan od najskupljih vidova kreditiranja, pre svega zato što su vreme i obim njihovog korišćenja, kao i vraćanja, neizvesni - kažu za “Politiku” iz NBS.

Prema poslednjim raspoloživim podacima iz aprila, prosečna kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja po tekućem računu stanovništva na godišnjem nivou iznosila je 28,3 odsto. U periodu od januara 2014. godine (od kada Narodna banka Srbije objavljuje pojedinačne podatke po bankama) do aprila 2024. godine, prosečna kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja smanjena je sa 33,6 na 28,3 odsto.

- NBS je uvek ukazivala građanima da bi ove vrste pozajmica trebalo koristiti samo u krajnjoj nuždi i u kraćem vremenskom periodu. To ne znači da građani ne treba da koriste ove pozajmice, već da odluku o njihovom korišćenju donose na bazi informacija o tome koliko dozvoljeni minus košta, a koliko kreditna kartica ili potrošački kredit. Sasvim je sigurno da će cena biti opredeljujući faktor pri odabiru finansijskog proizvoda. Zbog dužeg roka otplate i niže kamatne stope građani u Srbiji mnogo češće koriste gotovinske kredite i kredite za refinansiranje postojećih obaveza nego pozajmice po tekućem računu - kažu naši sagovornici iz NBS.

Polovina svih digitalnih radnika u Srbiji koristi platformu “Upvork”…

Na pitanje da prokomentarišu uvođenje novih propisa u susednoj Hrvatskoj, oni kažu da “prećutno” prekoračenje i sve što se tamo dešava nije u neposrednoj vezi sa nedozvoljenim prekoračenjem u obliku kakvom postoji kod nas.

- U Hrvatskoj postoje ograničenja kamatnih stopa kod potrošačkih kredita, pa su banke, verovatno u pokušaju da to zaobiđu, predvidele tzv. prećutno prekoračenje. Ono gde se ova dva proizvoda (prećutno prekoračenje u Hrvatskoj i nedozvoljeno prekoračenje u Srbiji) dodiruju jeste plaćanje na rate debitnom karticom, kada banka garantuje trgovcu isplatu rate i ako korisnik nema dovoljno sredstava na računu, (uključujući i dozvoljeno prekoračenje) u trenutku dospeća rate, tada korisnik ulazi u nedozvoljeno prekoračenje. Isto važi i u slučaju kada ček nema pokriće u trenutku njegove realizacije - objašnjavaju.

Iz NBS kažu da će prilikom izrade novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga Narodna banka Srbije uzeti u obzir odredbe nove direktive o potrošačkim kreditima koja predviđa da države treba da razmotre propisivanje maksimalnih kamatnih stopa na pojedine vrste kredita.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.


Izvor: Vebsajt Politike, 16.6.2024.
Naslov: Redakcija