Nazad na elektronske dodatke

Definisanje nedobitnih organizacija

Prema odredbi člana 1. stav 3. Zakona o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. glasnik RS", br. 25/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 - dr. zakon, 142/2014, 91/2015 - autentično tumačenje, 112/2015, 113/2017, 95/2018, 86/2019, 153/2020 i 118/2021 - dalje: Zakon), poreski obveznik je, u skladu sa tim zakonom, i drugo pravno lice koje nije osnovano radi ostvarivanja dobiti, već je u skladu sa zakonom osnovano radi postizanja drugih ciljeva utvrđenih u njegovim opštim aktima, ako ostvaruje prihode prodajom proizvoda na tržištu ili vršenjem usluga uz naknadu (dalje: nedobitna organizacija).

Nedobitnom organizacijom iz stava 3. ovog člana naročito se smatraju: ustanova čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave; politička organizacija; sindikalna organizacija; komora; crkva i verska zajednica; udruženje; fondacija i zadužbina (član 1. stav 4. Zakona).

Bitno je napomenuti da se nedobitna organizacija smatra poreskim obveznikom samo ako je u poreskom periodu ostvarivala prihode prodajom proizvoda na tržištu ili vršenjem usluga uz naknadu.

To znači da se nedobitne organizacije koje ne ostvaruju prihode prodajom proizvoda na tržištu ili vršenjem usluga uz naknadu (već, na primer, ostvaruju prihode isključivo od članarina, donacija i sl.) ne smatraju poreskim obveznicima i ne podnose poresku prijavu i poreski bilans.

Iz mišljenja Ministarstva finansija, br. 430-07-281/2009-04 od 1.2.2010. godine:

Obrasci za sastavljanje poreskog bilansa

Na kom obrascu će nedobitna organizacija sastavljati poreski bilans zavisi od toga koji kontni okvir nedobitna organizacija primenjuje, u skladu sa propisima o računovodstvu.

U skladu sa tim, nedobitne organizacije sastavljaju poreski bilans, i to:

• obveznik koji primenjuje kontni plan za budžetski sistem, a uključen je u konsolidovani račun trezora - na Obrascu PBN;
• obveznik koji primenjuje kontni okvir za privredna društva, zadruge i preduzetnike, odnosno kontni okvir za druga pravna lica - na Obrascu PBN 1;
• obveznik koji primenjuje kontni okvir za banke - na Obrascu PBN 2;
• obveznik koji primenjuje kontni okvir za Narodnu banku Srbije - na Obrascu PBN 3.

Saglasno članu 4. Zakona o računovodstvu ("Sl. glasnik RS", br. 73/2019 i 44/2021 - dr. zakon), odredbe tog zakona odnose se, između ostalog, na druga pravna lica, definisana članom 2. tačka 2) tog zakona, a prema kome se drugim pravnim licima smatraju pravna lica čije se poslovanje delom finansira iz javnih prihoda ili drugih namenskih izvora, a delom ili u celini ostvarenim prihodima na tržištu ili po osnovu učlanjenja i koja se ne osnivaju radi sticanja dobiti (političke organizacije, sindikalne organizacije sa svojstvom pravnog lica, fondacije i zadužbine, udruženja, komore, crkve i verske zajednice u delu obavljanja privredne ili druge delatnosti u skladu sa propisima kojima je uređeno obavljanje tih delatnosti, kao i druge organizacije organizovane po osnovu učlanjenja).

Pravilnikom o Kontnom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru za druga pravna lica ("Sl. glasnik RS", br. 89/2020), propisani su računi na kojima druga pravna lica iskazuju, između ostalog, rashode i prihode i utvrđuju rezultate poslovanja.

Međutim, druga pravna lica, nezavisno od veličine, mogu da odluče da primenjuju Međunarodni standard finansijskog izveštavanja za mala i srednja pravna lica (MSFI za MSP) ili "pune" MRS/MSFI, a ukoliko se odluče za tu mogućnost, primenjuju kontni okvir za privredna društva, zadruge i preduzetnike, koji je propisan Pravilnikom o Kontnom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru za privredna društva, zadruge i preduzetnike ("Sl. glasnik RS", br. 89/2020).

Prema tome, drugo pravno lice - nedobitna organizacija, nezavisno od toga da li primenjuje Kontni okvir za druga pravna lica ili Kontni okvir za privredna društva, zadruge i preduzetnike, obavezu poreza na dobit pravnih lica utvrđuje na način propisan odredbama:

• Zakona;
• Pravilnika o sadržaju poreske prijave za obračun poreza na dobit pravnih lica ("Sl. glasnik RS", br. 30/2015, 101/2016, 44/2018 - dr. zakon, 8/2019, 94/2019, 159/2020 i 97/2021 - dalje: Pravilnik o poreskoj prijavi);
• Pravilnika o sadržaju poreskog bilansa za nedobitne organizacije - obveznike poreza na dobit pravnih lica ("Sl. glasnik RS", br. 60/2014, 41/2015 i 53/2015 - dalje: Pravilnik).

Utvrđivanje poreske osnovice

Nedobitna organizacija (bez obzira da li primenjuje kontni okvir za druga pravna lica ili kontni okvir za privredna društva, zadruge i preduzetnike) osnovicu poreza na dobit utvrđuje tako što u Obrascu PBN 1 iskazuje odgovarajuće prihode sa tržišta, kao i rashode koji su vezani za ostvarenje tih prihoda, i na poresku osnovicu (koja se utvrđuje kao pozitivna razlika između prihoda i rashoda) primenjuje stopu poreza od 15%.

Prihodima nedobitne organizacije ostvarenim na tržištu smatraju se: prihodi od prodaje robe, proizvoda i usluga, uključujući i prihode od prodaje stalne imovine koji se iskazuju na odgovarajućem računu grupe 67, prihodi od kamata po osnovu deponovanja novčanih sredstava ili ulaganja u npr. dužničke hartije od vrednosti (osim kamata po osnovu dužničkih hartija od vrednosti čiji je izdavalac u skladu sa zakonom Republika, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili Narodna banka Srbije, a koje se ne uključuju u poresku osnovicu saglasno Zakonu); prihodi na ime sponzorstva (po osnovu prethodno zaključenog ugovora o sponzorstvu); prihodi od zakupa i sl.

Sastavljanje poreskog bilansa

Napominjemo da Pravilnik, na osnovu koga nedobitne organizacije popunjavaju Obrazac PBN1 i unose propisane rashode i prihode, nije prilagođen novom Obrascu Bilansa uspeha propisanom novim Pravilnikom o sadržini i formi obrazaca finansijskih izveštaja i sadržini i formi obrasca statističkog izveštaja za druga pravna lica ("Sl. glasnik RS", br. 89/2020).

Naime, u Pravilniku se navode AOP pozicije iz Obrasca Bilansa uspeha, u skladu sa starim Pravilnikom o sadržini i formi obrazaca finansijskih izveštaja za druga pravna lica ("Sl. glasnik RS", br. 137/2014).

Imajući u vidu navedeno, prilikom sastavljanja poreskog bilansa, nedobitne organizacije koje primenjuju kontni okvir za druga pravna lica, u Obrascu PBN1 unose podatke iskazane na odgovarajućim pozicijama AOP u koloni 5 Obrasca Bilans uspeha na sledeći način:

• pod red. br. 1 - prihodi od prodaje robe, proizvoda i usluga (AOP 1002), uključujući i prihode od prodaje stalne imovine koji se iskazuju na odgovarajućem računu grupe 67 (deo AOP 1036);
• pod red. br. 2 - prihodi od zakupnina pokretnih i nepokretnih stvari, iskazani na odgovarajućim računima grupe 65 (deo AOP 1006);
• pod red. br. 3 - prihodi od kamata, iskazani na odgovarajućim računima grupe 66 (deo AOP 1022 i AOP 1023);
• pod red. br. 4 - ukupan zbir prihoda dobijen sabiranjem iznosa sa red. br. 1, 2. i 3;
• pod red. br. 5 do 9 - (AOP 1011 1012, 1013, 1014, 1015 i 1018) - odgovarajući rashodi vezani za ostvarenje prihoda na tržištu. Ovi rashodi obračunavaju se i iskazuju srazmerno učešću prihoda ostvarenih na tržištu u ukupno ostvarenim prihodima obveznika. Pod ovim rednim brojem mogu se iskazati i ukupni rashodi obveznika sa navedenih pozicija (AOP 1011, 1012, 1013, 1014, 1015 i 1018) iskazanih u Bilansu uspeha, ukoliko je njihov nastanak vezan isključivo za prihode ostvarene na tržištu;
• pod red. br. 10 - ukupan iznos rashoda nastalih u vezi sa prihodima ostvarenim prodajom na tržištu ili vršenjem usluga uz naknadu (zbir iznosa sa red. br. 5 do 9);
• pod red. br. 11 - ostvaren višak prihoda nad rashodima - poreska osnovica koja se utvrđuje kao razlika iznosa sa red. br. 4 i 10.

Nedobitne organizacije koje primenjuju kontni okvir za privredna društva, zadruge i preduzetnike u Obrazac PBN 1 unose podatke iskazane na odgovarajućim pozicijama AOP u koloni 5 Obrasca Bilans uspeha koji je propisan novim Pravilnikom o sadržini i formi obrazaca finansijskih izveštaja i sadržini i formi obrasca statističkog izveštaja za privredna društva, zadruge i preduzetnike ("Sl. glasnik RS", br. 89/2020).

Napominjemo da kao i u slučaju nedobitnih organizacija koje primenjuju kontni okvir za druga pravna lica, Pravilnik nije upodobljen sa novim Obrascem Bilansa uspeha, već se u njemu navode AOP pozicije iz starog Obrasca Bilansa uspeha, propisanog Pravilnikom o sadržini i formi obrazaca finansijskih izveštaja za privredna društva, zadruge i preduzetnike ("Sl. glasnik RS", br. 95/2014 i 144/2014).

Imajući u vidu navedeno, nedobitne organizacije koje primenjuju kontni okvir za privredna društva, popunjavaju Obrazac PBN1 na sledeći način:

• pod rednim brojem 1. - prihodi od prodaje robe, proizvoda i usluga (AOP 1002 i 1005), uključujući i prihode od prodaje stalne imovine koji se iskazuju na odgovarajućem računu grupe 67 (deo AOP 1041);
• pod rednim brojem 2. - prihodi od zakupnina pokretnih i nepokretnih stvari, iskazani na odgovarajućem računu grupe 65 (deo AOP 1011);
• pod rednim brojem 3. - prihodi od kamata iskazani na odgovarajućim računima grupe 66 (deo AOP 1028, i AOP 1029);
• pod rednim brojem 4. - ukupan zbir prihoda dobijen sabiranjem iznosa sa red. br. 1, 2. i 3;
• pod red. br. 5. do 9. - (AOP 1014, 1015, 1016, 1022, 1020 i 1024) - odgovarajući rashodi vezani za prihode ostvarene na tržištu; ovi rashodi obračunavaju se i iskazuju srazmerno učešću prihoda ostvarenih na tržištu u ukupno ostvarenim prihodima obveznika; pod ovim red. br. mogu se iskazati i ukupni rashodi obveznika sa navedenih pozicija (AOP 1014, 1015, 1016, 1022, 1020 i 1024) iskazanih u Bilansu uspeha, ukoliko je njihov nastanak vezan isključivo za prihode ostvarene na tržištu;
• pod rednim brojem 10. - ukupan iznos (zbir iznosa sa red. br. 5. do 9) rashoda nastalih u vezi sa prihodima ostvarenim prodajom robe i proizvoda na tržištu ili vršenjem usluga uz naknadu;
• pod rednim brojem 11. - poreska osnovica koja se utvrđuje kao višak prihoda nad rashodima (razlika iznosa sa red. br. 4. i 10.).

Prema tome, nedobitna organizacija prilikom sastavljanja poreskog bilansa, tj. prilikom utvrđivanja rashoda koje može iskazati u poreskom bilansu, treba da razgraniči:

• rashode koji su isključivo vezani za prihode ostvarene na tržištu (npr. nabavna vrednost prodate robe, troškovi materijala, troškovi amortizacije stalnih sredstava koje nedobitna organizacija isključivo koristi za ostvarivanje prihoda na tržištu i sl.) - ovi rashodi unose se u celini na odgovarajuće pozicije u poreskom bilansu;
• rashode koji u celini nisu vezani za prihode ostvarene na tržištu (npr. troškovi zarada zaposlenih koji isključivo rade na poslovima koji nisu u vezi sa ostvarivanjem prihoda na tržištu, troškovi amortizacije stalnih sredstava koja nisu ni u kakvoj vezi sa ostvarivanjem prihoda na tržištu i sl.) - ovi rashodi se ne iskazuju u poreskom bilansu.
• rashode koji nisu isključivo vezani za prihode na tržištu (npr. troškovi zarada zaposlenih koji rade kako na poslovima koji su vezani za prihode na tržištu, tako i na poslovima koji su vezani za ostvarivanje nekih drugih ciljeva obveznika) - ovi rashodi iskazuju se srazmerno učešću prihoda ostvarenih na tržištu u ukupno ostvarenim prihodima obveznika.

Bitno je naglasiti da se rashodi iskazani u poslovnim knjigama nedobitne organizacije ne koriguju primenom opštih pravila iz Zakona, već se priznaju u iznosima iskazanim u bilansu uspeha, na odgovarajućim AOP pozicijama, u skladu sa gore navedenim objašnjenjima.

Dakle, nedobitna organizacija ne utvrđuje poresku amortizaciju, već se iznos računovodstvene amortizacije stalnih sredstava priznaje ili ne priznaje u poreskom bilansu, u zavisnosti da li se stalno sredstvo koristi za obavljanje delatnosti u okviru koje nedobitna organizacija ostvaruje prihode na tržištu ili se koristi za neke druge delatnosti. Na primer, ako obveznik neko stalno sredstvo koristi isključivo za obavljanje delatnosti u okviru koje ostvaruje prihode na tržištu, iznos računovodstvene amortizacije tog stalnog sredstva priznaje se u celini u poreskom bilansu nedobitne organizacije. Ako bi predmetno stalno sredstvo obveznik koristio i za ostvarivanje prihoda na tržištu i za druge aktivnosti, onda bi se iznos računovodstvene amortizacije priznao u poreskom bilansu nedobitne organizacije srazmerno učešću prihoda ostvarenih na tržištu u ukupno ostvarenim prihodima nedobitne organizacije. Na kraju, ako se stalno sredstvo uopšte ne koristi za ostvarivanje prihoda na tržištu, u tom slučaju se trošak amortizacije ne iskazuje u poreskom bilansu nedobitne organizacije.

Takođe, troškovi iz člana 15. Zakona (troškovi reprezentacije, članarine) priznaju se bez ograničenja, ako su ti troškovi vezani za ostvarivanje prihoda na tržištu itd.

Izvod iz mišljenja Ministarstva finansija, br. 433-00-3285/2017-04 od 3.10.2017. godine:

Primer:

Poresko oslobođenje

Prema članu 44. stav 1. Zakona, oslobađa se plaćanja poreza na dobit pravnih lica nedobitna organizacija koja u godini za koju se odobrava pravo na oslobođenje ostvari višak prihoda nad rashodima do 400.000 dinara, pod uslovima:

• da ne raspodeljuje tako ostvareni višak svojim osnivačima, članovima, direktorima, zaposlenima ili sa njima povezanim licima;
• da godišnji iznos ličnih primanja koja nedobitna organizacija isplaćuje zaposlenima, direktorima i sa njima povezanim licima nije veći od dvostrukog iznosa prosečne godišnje zarade po zaposlenom u Republici u godini za koju se utvrđuje pravo na poresko oslobođenje, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike;
• da ne raspodeljuje imovinu u korist svojih osnivača, članova, direktora, zaposlenih ili sa njima povezanih lica;
• da nema monopolski ili dominantan položaj na tržištu u smislu zakona kojim se uređuje zaštita konkurencije.

Dakle, one nedobitne organizacije koje u poreskom bilansu utvrde iznos poreske osnovice (red. br. 11 Obrasca PBN 1) u iznosu od 400.000 dinara ili manjem iznosu, imaju pravo na poresko oslobođenje, ukoliko kumulativno ispunjavaju uslove propisane u citiranom članu 44. Zakona.

Nedobitne organizacije koje ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na poresko oslobođenje, uz poresku prijavu i poreski bilans, podnose i Obrazac IPONO - Izjava o ispunjenosti uslova za poresko oslobođenje nedobitne organizacije. Predmetni obrazac propisan je Pravilnikom o poreskoj prijavi i podnosi se uz poresku prijavu i poreski bilans, elektronskim putem.

Podnošenje poreske prijave i poreskog bilansa

Sve nedobitne organizacije koje su ostvarivale prihode na tržištu tokom 2022. godine, dužne su da podnesu poresku prijavu i poreski bilans. Dok nedobitne organizacije poreski bilans podnose na različitim obrascima, u zavisnosti od toga koji kontni okvir primenjuju, sve nedobitne organizacije podnose poresku prijavu na jedinstvenom obrascu, a to je Obrazac PDP, koji je propisan Pravilnikom o poreskoj prijavi.

Popunjavanje pojedinih polja Obrasca PDP

U nastavku navešćemo pojedina polja Obrasca PDP koja su specifična za nedobitne organizacije.

Pod rednim brojem 2.2. Obrasca PDP nedobitne organizacije unose odgovarajuću oznaku u zavisnosti od toga na kom obrascu sastavljaju poreski bilans, i to:

• oznaka 4 - za nedobitnu organizaciju koja podnosi poreski bilans na Obrascu PBN;
• oznaka 5 - za nedobitnu organizaciju koja podnosi poreski bilans na Obrascu PBN 1;
• oznaka 6 - za nedobitnu organizaciju koja podnosi poreski bilans na Obrascu PBN 2;
• oznaka 7 - za nedobitnu organizaciju koja podnosi poreski bilans na Obrascu PBN 3.

U Obrazac PDP deo 5A Podaci od značaja za utvrđivanje poreske obaveze za nedobitne organizacije, unose se podaci koji su od značaja za utvrđivanje konačne poreske obaveze za period za koji se podnosi poreska prijava obveznika tip 4, 5, 6 i 7, i to:

• pod rednim brojem 5.10 Poreska osnovica - podatak sa odgovarajućeg rednog broja poreskog bilansa nedobitne organizacije u zavisnosti od podnetog obrasca poreskog bilansa, i to:
  • podatak sa rednog broja 21. Obrasca PBN,
  • podatak sa rednog broja 11. Obrasca PBN 1,
  • podatak sa rednog broja 9. Obrasca PBN 2,
  • podatak sa rednog broja 6. Obrasca PBN 3;
• pod rednim brojem 5.11 Poresko oslobođenje - iznos za koji obveznik ostvaruje poresko oslobođenje u skladu sa članom 44. Zakona. Obveznik uz prijavu podnosi i Obrazac IPONO;
• pod rednim brojem 5.12 Poreska stopa - 15%;
• pod rednim brojem 5.13 Iznos obračunatog poreza za uplatu - iznos obračunatog poreza za uplatu koji se utvrđuje kao proizvod iznosa sa rednog broja 5.10 i poreske stope sa rednog broja 5.12. Ako je iznos na rednom broju 5.10 veći od 400.000 dinara, poreska stopa sa rednog broja 5.12 primenjuje se na ceo iznos. Ako je iznos na rednom broju 5.10 manji ili jednak iznosu od 400.000 dinara i ako su ispunjeni ostali uslovi za ostvarivanje prava na poresko oslobođenje u skladu sa članom 44. Zakona, pod ovim rednim brojem upisuje se vrednost nula ("0");
• pod rednim brojem 5.13a Iznos obračunate kamate - iznos obračunate kamate u slučaju kada obveznik ne podnese prijavu u zakonom propisanom roku, kada podnese izmenjenu prijavu u skladu sa članom 40. zakona kojim se uređuje poreski postupak, kada se podnosi prijava po nalogu kontrole, odnosno izmenjena prijava po nalogu kontrole.

Napominjemo da nedobitne organizacije ne popunjavaju deo 6. Obrasca PDP koji se odnosi na utvrđivanje iznosa mesečnih akontacija, budući da nedobitne organizacije nemaju obavezu da plaćaju mesečne akontacije, već samo konačnu obavezu utvrđenu u poreskoj prijavi.

Rok za podnošenje poreske prijave i poreskog bilansa za 2022. godinu je 29. jun 2023. godine.

Nedobitne organizacije koje su imale transakcije sa povezanim licima iz člana 59. Zakona, nemaju obavezu da uz poresku prijavu i poreski bilans dostavljaju izveštaj o transfernim cenama, niti su dužne da po tom osnovu usklađuju prihode i rashode u poreskom bilansu. Drugim rečima, odredbe o transfernim cenama ne primenjuju se na nedobitne organizacije.

Aleksandar Milanović