![]() |
Pred Vama je primer analitičkog prikaza teksta propisa. Radi lakšeg sagledavanja njegovih izmena i dopuna, nova sadržina odredaba data je zelenom, dok je prethodna data crvenom bojom. Nepromenjene odredbe nisu posebno označene, tako da pregledanjem crno-zelenog teksta pregledate važeću, a crno-crvenog teksta, prethodnu verziju propisa. Pregled teksta i izvršenih izmena i dopuna je lakši, brži i praktičniji. U pravnoj bazi Paragraf Lex na ovaj način možete pristupiti svim zakonima. |
Propis - analitički prikaz promena
Objavljeno: 21.03.2025.
PRIMER
Diskreciono pravo Narodne banke Srbije
[ČLAN 61 IZMENA I DOPUNA ZAKONA]
Član 116
Odluku o meri koju preduzima prema banci Narodna banka Srbije donosi na osnovu diskrecione ocene sledećih činilaca:
1) težine utvrđenih nepravilnosti;
2) postupanja banke tokom postupka kontrole, odnosno pokazane spremnosti i sposobnosti organa banke da otklone utvrđene nepravilnosti;
3) stepena u kome banka ugrožava finansijsku disciplinu i nesmetano funkcionisanje bankarskog sistema.
Kod ocene težine nepravilnosti utvrđenih u poslovanju banke, u zavisnosti od predmeta kontrole, procenjuju se sledeći kriterijumi:
1) finansijski položaj banke;
2) stepen adekvatnosti kapitala u odnosu na preuzete rizike;
3) uticaj učinjene nepravilnosti na budući položaj banke;
4) broj utvrđenih nepravilnosti i njihova međusobna zavisnost;
5) trajanje i učestalost učinjenih nepravilnosti;
6) adekvatnost informacionog sistema banke;
7) zakonitost rada banke;
8) druge okolnosti na osnovu kojih se procenjuje zakonitost poslovanja banke.
Pored kriterijuma iz stava 2. tač. 4) do 7) ovog člana, pri oceni težine utvrđenih nepravilnosti u postupku kontrole zakonitosti poslovanja banke u primeni propisa kojima se uređuju finansijske i platne usluge uzima se u obzir i sledeće:
1) da li su utvrđene nepravilnosti prouzrokovale negativne materijalne i druge ekonomske posledice po korisnike i procena iznosa tih efekata;
2) broj korisnika na koje su uticale, odnosno mogle uticati te nepravilnosti;
3) značaj povređene odredbe propisa za ostvarenje ciljeva i svrhe tog propisa i uzrok nepravilne primene propisa;
4) da li je banka učinila povredu iste odredbe propisa u poslednje tri godine;
5) da li je rukovodilac, odnosno zaposleni u banci bez opravdanog razloga odbio tonsko snimanje razgovora iz člana 104. ovog zakona.
Kod ocene postupanja banke tokom postupka kontrole, odnosno ocene pokazane spremnosti i sposobnosti organa banke da otklone utvrđene nepravilnosti, u zavisnosti od predmeta kontrole, procenjuju se sledeći kriterijumi:
1) sposobnost rukovodstva banke da identifikuje, vrednuje i nadzire rizike iz poslovanja banke i da upravlja njima;
2) delotvornost sistema unutrašnjih kontrola u banci, a posebno funkcije unutrašnje revizije i funkcije kontrole usklađenosti poslovanja;
3) efikasnost u otklanjanju ranije utvrđenih nepravilnosti, a naročito u sprovođenju ranije izrečenih mera;
4) stepen saradnje upravnog i izvršnog odbora, lica na rukovodećem položaju i zaposlenih u banci sa ovlašćenim licima tokom kontrole;
5) način postupanja prema klijentima koji su obuhvaćeni nepravilnostima koje su utvrđene u tekućem i prethodnim postupcima kontrole;
6) efikasnost banke u postupanju po zahtevima za dostavljanje dokumentacije, podataka, objašnjenja i informacija;
7) druge okolnosti na osnovu kojih se procenjuju spremnost i sposobnost organa banke da otklone utvrđene nepravilnosti.
Kod ocene stepena u kome banka ugrožava finansijsku disciplinu i nesmetano funkcionisanje bankarskog sistema, procenjuje se značaj banke u finansijskom sistemu, naročito uzimajući u obzir veličinu banke, njenu povezanost sa ostalim učesnicima u finansijskom sistemu i zamenljivost u tom sistemu, kao i složenost njenog poslovanja i razgranatost njene poslovne mreže.
[Član 116
Odluku o meri koju preduzima prema banci, Narodna banka Srbije donosi na osnovu diskrecione ocene sledećih činilaca:
1) težine utvrđenih nepravilnosti;
2) pokazane spremnosti i sposobnosti organa banke da otklone utvrđene nepravilnosti;
3) stepena u kome banka ugrožava finansijsku disciplinu i nesmetano funkcionisanje bankarskog sistema.
Kod ocene težine nepravilnosti utvrđenih u poslovanju banke procenjuju se naročito:
1) finansijski položaj banke;
2) stepen adekvatnosti kapitala u odnosu na preuzete rizike;
3) uticaj učinjene nepravilnosti na budući položaj banke;
4) broj utvrđenih nepravilnosti i njihova međusobna zavisnost;
5) trajanje i učestalost učinjenih nepravilnosti;
6) zakonitost rada banke.
Kod ocene pokazane spremnosti i sposobnosti organa banke da otklone utvrđene nepravilnosti procenjuju se naročito:
1) sposobnost rukovodstva banke da identifikuje, vrednuje i nadzire rizike iz poslovanja banke i da upravlja njima;
2) delotvornost sistema unutrašnjih kontrola u banci i posebno funkcije unutrašnje revizije;
3) efikasnost u otklanjanju ranije utvrđenih nepravilnosti, a naročito u sprovođenju ranije izrečenih mera;
4) stepen saradnje upravnog i izvršnog odbora i lica na rukovodećem položaju u banci sa ovlašćenim licima tokom kontrole.
Kod ocene stepena u kome banka ugrožava finansijsku disciplinu i nesmetano funkcionisanje bankarskog sistema procenjuje se značaj banke u finansijskom sistemu, naročito uzimajući u obzir veličinu banke, njenu povezanost sa ostalim učesnicima u finansijskom sistemu i zamenljivost u tom sistemu, kao i složenost njenog poslovanja i razgranatost njene poslovne mreže.]
Novčana kazna
[ČLAN 62 IZMENA I DOPUNA ZAKONA]
Član 117
Narodna banka Srbije može, nezavisno od preduzimanja mera iz čl. 111 do 115. ovog zakona ili zajedno s tim merama, banci, kao i članu upravnog, odnosno izvršnog odbora banke izreći novčanu kaznu za postupanje suprotno odredbama ovog zakona, propisima Narodne banke Srbije i drugim propisima.
Rešenjem o izricanju novčane kazne, Narodna banka Srbije izriče banci novčanu kaznu koja ne može biti veća od 10% ukupnog prihoda banke ostvarenog u prethodnoj poslovnoj godini, a članu upravnog i izvršnog odbora te banke novčanu kaznu koja ne može biti manja od jednostrukog ni veća od dvanaestostrukog iznosa prosečne mesečne zarade, odnosno naknade koje je to lice primilo za vršenje ove funkcije u tri meseca koja prethode presečnom datumu iz člana 105. stav 4. [stav 3.] ovog zakona, uzimajući u obzir kriterijume iz člana 116. ovog zakona.
Ako je članu izvršnog odbora banke prestao radni odnos, odnosno članu upravnog odbora banke vršenje funkcije u banci pre presečnog datuma iz člana 105. stav 4. ovog zakona - pri izricanju novčane kazne iz stava 2. ovog člana uzimaju se u obzir poslednje tri zarade, odnosno naknade koje je to lice primilo za vršenje funkcije u banci.
Izuzetno od stava 2. ovog člana, ako član upravnog odbora banke ne prima naknadu za vršenje ove funkcije, ili nije primio tu naknadu za tri meseca koja prethode presečnom datumu iz člana 105. stav 4. [stav 3.] ovog zakona, ili je iznos te naknade neuobičajeno nizak, Narodna banka Srbije rešenjem o izricanju novčane kazne tom članu izriče novčanu kaznu koja ne može biti manja od jednostrukog ni veća od dvanaestostrukog iznosa proseka zarada članova izvršnog odbora te banke za tri meseca koja prethode presečnom datumu iz člana 105. stav 4. [stav 3.] ovog zakona, a uzimajući u obzir kriterijume iz člana 116. ovog zakona.
Pri izricanju novčane kazne članu izvršnog odbora banke, Narodna banka Srbije, pored kriterijuma iz člana 116. ovog zakona, ocenjuje i stepen odgovornosti ovog člana uzimajući u obzir podelu odgovornosti za poslove iz delokruga upravnog, odnosno izvršnog odbora utvrđene ovim zakonom, statutom i unutrašnjim aktima banke, kao i ovlašćenja i odgovornosti u upravljanju bankom koja su poverena tom članu.
Za postupanje suprotno odredbama ovog zakona, propisima Narodne banke Srbije i drugim propisima koje je u vezi s poslovima iz delokruga izvršnog odbora banke - predsedniku ovog odbora izriče se novčana kazna najmanje u iznosu novčane kazne koja se izriče članu tog odbora koji je zadužen za ove poslove.
Ako se novčana kazna izriče u postupku kontrole, rešenje iz stava 2. ovog člana donosi se bez prethodnog posebnog izjašnjenja banke, odnosno člana upravnog ili izvršnog odbora banke o činjenicama i okolnostima koje su od značaja za donošenje rešenja o izricanju ove kazne, osim ako je u pitanju lice kome je prestala funkcija člana upravnog, odnosno izvršnog odbora banke.
Banka je dužna da zapisnik o kontroli i rešenje o izricanju novčane kazne dostavi licu koje je funkciju člana upravnog, odnosno izvršnog odbora banke obavljalo u periodu na koji se odnosi zapisnik. Po proteku 30 dana od dana dostavljanja banci - smatra se da su zapisnik o kontroli i rešenje o izricanju novčane kazne dostavljeni ovim licima.
Rešenje o izricanju novčane kazne, nakon dostavljanja banci [licu iz stava 1. ovog člana], predstavlja izvršnu ispravu.
Obaveza po osnovu novčane kazne izrečene članu upravnog, odnosno izvršnog odbora, uključujući i bivše članove tih odbora - ne može se platiti iz imovine banke.
Ako član upravnog, odnosno izvršnog odbora banke, uključujući i bivše članove tih odbora, ne plati novčanu kaznu u roku utvrđenom rešenjem o izricanju novčane kazne - banka je dužna da tu kaznu plati u roku od osam dana od isteka roka utvrđenog rešenjem iz ovog stava, kao i da preduzme sve neophodne mere kako bi se od tog lica namirila u iznosu te kazne i da o tom namirenju dostavi dokaz Narodnoj banci Srbije.
[Ako član upravnog, odnosno izvršnog odbora banke, uključujući i bivše članove ovih odbora, ne plati novčanu kaznu u roku utvrđenom rešenjem o izricanju novčane kazne - banka je dužna da ovu kaznu plati u roku od osam dana od isteka roka utvrđenog ovim rešenjem.]
Ako se obaveza po osnovu novčane kazne iz ovog člana ne plati u roku utvrđenom rešenjem o izricanju novčane kazne, Narodna banka Srbije ima pravo da obračunava zateznu kamatu na iznos tog duga.
Izvršna rešenja o izricanju novčane kazne iz ovog člana predstavljaju osnov za prinudnu naplatu s računa banke u skladu sa zakonom kojim se uređuje prinudna naplata na novčanim sredstvima na računu.
Novčane kazne iz stava 1. ovog člana uplaćuju se na račun Narodne banke Srbije.
Ukupan prihod iz stava 2. ovog člana ima značenje utvrđeno zakonom kojim se uređuje zaštita konkurencije.
[ČLAN 63 IZMENA I DOPUNA ZAKONA]
Objavljivanje mera iz postupka kontrole zakonitosti poslovanja
Član 118
Narodna banka Srbije može na svojoj internet stranici da objavi obaveštenje o izrečenim merama iz postupka kontrole zakonitosti poslovanja banke u primeni propisa kojima se uređuju finansijske i platne usluge, ako se proceni da objavljivanje tih mera na način propisan ovim članom ne ugrožava interese koji se štite u skladu sa odredbama člana 9b ovog zakona.
Obaveštenje iz stava 1. ovog člana sadrži naziv banke, kratak opis utvrđenih nepravilnosti i mere koja je izrečena banci, kao i druge podatke koji mogu biti značajni za razumevanje razloga za izricanje te mere, odnosno efekata koje ta mera proizvodi.
Ako je protiv mere iz stava 1. ovog člana podneta tužba upravnom sudu, Narodna banka Srbije može o tome objaviti saopštenje u roku od 15 dana od dana prijema te tužbe.
Obaveštenje i podaci iz ovog člana uklanjaju se sa internet stranice Narodne banke Srbije nakon isteka tri godine od dana njihovog objavljivanja.
Objavljivanje podatka u skladu sa ovim članom ne smatra se povredom obaveze čuvanja tajnosti podataka.
Odeljak 3a
Proces supervizorske procene poslovanja banke
Supervizorska procena
Član 119
Narodna banka Srbije sprovodi sveobuhvatan proces supervizorske procene poslovanja banke, tokom kojeg procenjuje rizike kojima je ta banka izložena ili bi mogla biti izložena, uključujući i rizike utvrđene kroz rezultate testiranja otpornosti banke na stres uzimajući u obzir prirodu, obim i složenost aktivnosti te banke.
O izvršenoj supervizorskoj proceni iz stava 1. ovog člana Narodna banka Srbije sačinjava izveštaj i dostavlja ga banci, koja na njega može dati izjašnjenje u roku određenom u tom izveštaju.
Narodna banka Srbije neće razmatrati navode iz izjašnjenja banke iz stava 2. ovog člana koji se odnose na promenu činjeničnog stanja nastalu nakon perioda na koji se supervizorska procena odnosi (presečni datum), ali ih može uzeti u obzir pri donošenju rešenja iz stava 4. ovog člana.
Na osnovu sprovedene supervizorske procene iz stava 1. ovog člana i izjašnjenja banke iz stava 2. ovog člana, Narodna banka Srbije može doneti rešenje kojim se banci određuju uvećani pokazatelji u skladu s članom 23. ovog zakona, odnosno posebni zahtevi u vezi s likvidnošću banke.
Učestalost i obim aktivnosti pri sprovođenju supervizorske procene iz stava 1. ovog člana određuje se prema veličini i značaju banke u finansijskom sistemu, kao i prema prirodi, obimu i složenosti njenih poslovnih aktivnosti.
Za potrebe sprovođenja procesa supervizorske procene iz stava 1. ovog člana, Narodna banka Srbije, po potrebi, vrši testiranje otpornosti banaka na stres.
Narodna banka Srbije može bliže propisati način sprovođenja procesa supervizorske procene iz stava 1. ovog člana.
Čl. 117a-121
(Brisano)
Odeljak 4
Kontrola bankarske grupe na konsolidovanoj osnovi
Kontrola na konsolidovanoj osnovi
[ČLAN 64 IZMENA I DOPUNA ZAKONA]
Član 122
Narodna banka Srbije vrši kontrolu bankarske grupe na konsolidovanoj osnovi.
Kontrolu iz stava 1. ovog člana vrši regulatorno telo države porekla bankarskog holdinga u sledećim slučajevima:
1) ako je sedište bankarskog holdinga van Republike Srbije;
2) ako regulatorno telo iz ovog stava kontrolu na konsolidovanoj osnovi vrši na način koji zadovoljava uslove Narodne banke Srbije;
3) ako postoji odgovarajuća saradnja Narodne banke Srbije s regulatornim telom iz ovog stava.
Narodna banka Srbije može naložiti banci iz bankarske grupe čiji je bankarski holding van Republike Srbije da izvrši konsolidaciju finansijskih izveštaja članica te bankarske grupe koje imaju sedište u Republici Srbiji.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način vršenja kontrole bankarskog holdinga koji je finansijski holding ili mešoviti finansijski holding čije je sedište u Republici Srbiji u okviru kontrole bankarske grupe na konsolidovanoj osnovi, kao i uslove za dobijanje odobrenja za primenu pojedinih zahteva na konsolidovanoj osnovi, odnosno odobrenja za izuzimanje ovih holdinga od primene tih zahteva.
Ako je sedište mešovitog holdinga u Republici Srbiji, banka koja je njegovo zavisno društvo dužna je da Narodnoj banci Srbije omogući praćenje transakcija između te banke i tog holdinga, kao i transakcija između te banke i zavisnih društava tog holdinga. Narodna banka Srbije može da propiše bliže uslove i način upravljanja rizicima na nivou grupe ovih lica, kao i način izveštavanja Narodne banke Srbije o značajnim transakcijama.
Narodna banka Srbije može naložiti banci sprovođenje konsolidacije te banke i pojedinih članova njene bankarske grupe, ako proceni da bi to doprinelo objektivnom sagledavanju njihovog poslovanja na konsolidovanom nivou - uzimajući u obzir vrste i nivoe rizika kojima su bankarska grupa i njeni članovi izloženi, strukturu kapitala članova te grupe, kao i vrste poslovnih aktivnosti koje se obavljaju u okviru bankarske grupe.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način vršenja kontrole iz ovog člana, kao i uslove primene pojedinih zahteva na pojedinačnoj osnovi za banku koja je član bankarske grupe nad kojom Narodna banka Srbije vrši kontrolu iz ovog člana.
[Član 122
Narodna banka Srbije vrši kontrolu bankarske grupe na konsolidovanoj osnovi.
Kontrolu iz stava 1. ovog člana vrši regulatorno telo države porekla bankarskog holdinga, i to:
1) ako je sedište bankarskog holdinga van Republike Srbije;
2) ako regulatorno telo države porekla bankarskog holdinga kontrolu na konsolidovanoj osnovi vrši na način koji zadovoljava uslove Narodne banke Srbije;
3) ako postoji odgovarajuća saradnja Narodne banke Srbije s regulatornim telom iz tačke 2) ovog stava.
Narodna banka Srbije može naložiti banci čiji je bankarski holding van Republike Srbije da izvrši konsolidaciju finansijskih izveštaja članica bankarske grupe sa sedištem u Republici Srbiji.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način vršenja kontrole iz ovog člana.]
Transparentnost strukture bankarskih grupa
Član 123
Struktura bankarske grupe mora biti transparentna u meri koja Narodnoj banci Srbije omogućava da utvrdi:
1) najviše matično društvo bankarske grupe i lica koja imaju kontrolno ili znatno učešće u tom društvu;
2) mesto i vrste poslovnih aktivnosti koje se obavljaju u okviru bankarske grupe;
3) finansijsko stanje i rezultate poslovanja bankarske grupe i njenih članova;
4) vrste i nivoe rizika kojima su bankarska grupa i njeni članovi izloženi;
5) način na koji se upravljanje rizicima organizuje i sprovodi na nivou bankarske grupe;
6) poslovne, finansijske i druge odnose između članova bankarske grupe.
Struktura bankarske grupe mora biti takva da omogućava adekvatnu unutrašnju i spoljnu reviziju, kao i nesmetano vršenje kontrolne funkcije Narodne banke Srbije.
Podređeno društvo banke
[ČLAN 65 IZMENA I DOPUNA ZAKONA]
Član 124
Banka može osnovati ili steći podređeno društvo samo uz saglasnost Narodne banke Srbije.
Podređena društva banke mogu biti samo lica u finansijskom sektoru.
Izuzetno od stava 2. ovog člana, podređeno društvo banke može biti i lice koje nije lice u finansijskom sektoru a koje obavlja poslove koji predstavljaju direktan produžetak poslova banke iz člana 4. ovog zakona.
Pod poslovima iz stava 3. ovog člana podrazumevaju se upravljanje nepokretnostima stečenim naplatom kredita te banke, prodaja tih nepokretnosti i drugi poslovi u skladu s propisom Narodne banke Srbije.
Narodna banka Srbije propisuje način i bliže uslove dobijanja saglasnosti iz stava 1. ovog člana.
[Član 124
Banka može osnovati ili steći podređeno društvo samo uz saglasnost Narodne banke Srbije.
Podređena društva banke mogu biti samo lica u finansijskom sektoru.
Narodna banka Srbije propisuje način i bliže uslove dobijanja saglasnosti iz stava 1. ovog člana.]
Podređeno društvo bankarskog holdinga
Član 125
Bankarski holding ne može osnovati ili steći direktno ili indirektno vlasništvo u podređenom društvu ako takvo sticanje može negativno uticati na poslovanje banke u kojoj taj holding ima kontrolno učešće.
Bankarski holding obaveštava Narodnu banku Srbije o sticanju direktnog ili indirektnog vlasništva u podređenom društvu u roku od 15 dana od dana tog sticanja.
Ako Narodna banka Srbije utvrdi da sticanje direktnog ili indirektnog vlasništva u podređenom društvu može imati negativne posledice za banku iz stava 1. ovog člana, primeniće mere propisane ovim zakonom.
Konsolidovani finansijski izveštaji bankarske grupe
Član 126
Najviše matično društvo bankarske grupe priprema i Narodnoj banci Srbije podnosi konsolidovane finansijske izveštaje te grupe.
Za obaveze u vezi s dostavljanjem konsolidovanih finansijskih izveštaja bankarske grupe u skladu sa ovim zakonom odgovara banka i najviše matično društvo bankarske grupe.
Narodna banka Srbije može od člana bankarske grupe zahtevati da joj, osim pojedinačnih finansijskih izveštaja, dostavi i druge izveštaje i podatke.
Izveštaji bankarske grupe iz stava 1. ovog člana pripremaju se u skladu s Međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja, odnosno Međunarodnim računovodstvenim standardima.
Narodna banka Srbije propisuje obim i učestalost podnošenja izveštaja, iz stava 1. ovog člana, kao i sadržaj tih izveštaja.
Narodna banka Srbije može naložiti banci koja je član bankarske grupe da izvrši konsolidaciju pojedinačnih stavki finansijskih izveštaja iz stava 1. ovog člana, poslova ili grupa poslova u okviru bankarske grupe ako je to neophodno za potpuno i objektivno utvrđivanje finansijskog stanja i poslovnih rezultata bankarske grupe ili banke koja je član te grupe.
Upravljanje rizicima na nivou bankarske grupe
[ČLAN 66 IZMENA I DOPUNA ZAKONA]
Član 127
Za bankarsku grupu na konsolidovanoj osnovi utvrđuju se:
1) pokazatelji kapitala;
2) velika izloženost;
3) ulaganje u druga pravna lica i u osnovna sredstva;
4) otvorena neto devizna pozicija;
5) pokazatelji nivoa likvidnosti;
6) drugi podaci potrebni za kontrolu bankarske grupe na konsolidovanoj osnovi.
[Za bankarsku grupu na konsolidovanoj osnovi utvrđuju se:
1) pokazatelj adekvatnosti kapitala,
2) velika izloženost,
3) ulaganje u druga pravna lica i u osnovna sredstva,
4) otvorena neto devizna pozicija.]
Ako Narodna banka Srbije, na osnovu podataka iz stava 1. ovog člana, odnosno na osnovu konsolidovanih finansijskih izveštaja bankarske grupe, oceni da nivo kapitala bankarske grupe ugrožava stabilno poslovanje banke, može od banke zahtevati da obezbedi dodatni kapital i da banci odredi pokazatelj adekvatnosti kapitala veći od propisanog, u skladu s članom 23. ovog zakona.
Bankarska grupa mora obezbediti procedure za upravljanje rizicima i procedure unutrašnje revizije i unutrašnje kontrole koje odgovaraju aktivnostima ove grupe, kao i redovno praćenje i ažuriranje tih procedura.
Banka i najviše matično društvo odgovorni su za utvrđivanje i dostavljanje podataka iz stava 1. ovog člana Narodnoj banci Srbije.
Narodna banka Srbije može propisati način utvrđivanja i dostavljanja podataka iz stava 1. ovog člana, kao i bliže uslove i način upravljanja rizicima na nivou bankarske grupe.
Potpunom tekstu mogu pristupiti samo pretplatnici na pravnu bazu Paragraf Lex. Za više informacija,
pogledajte https://www.paragraf.rs/strane/pravna_baza_paragraf.html