PREDLOG ZAKONA O STANOVANJU I ODRŽAVANJU ZGRADA: Nevladine organizacije navode da Predlog zakona ne rešava ni jedno pitanje preskupog stanovanja. Posebno ukazuju na proceduru prilikom iseljavanja, koja i dalje ne obezbeđuje minimum standarda garantovanih međunarodnim konvencijama, i odnosi se samo na građane koje iseljavaju opštine po osnovu "javnog interesa", a ne i na one koji se iseljavaju po osnovu bankarskih hipoteka, vlasničkih sporova i drugih razloga
Ključni problem stanovanja i održavanja zgrada u Srbiji su previsoki troškovi, a po nedostupnosti troškova stanovanja za svoje građane, naša zemlja je drugo najgore mesto za život u Evropi, navodi više nevladinih organizacija u saopštenju, ocenjujući da se Predlogom zakona o stanovanju i održavanju zgrada neće rešiti ni jedno pitanje preskupog stanovanja.
Naprotiv, ističu potpisnici, siromašni vlasnici i stanari su proglašeni neodgovornim i nesposobnim, nameću im se novi izdaci za održavanje, a u rešavanju stambenog pitanja i dalje će biti prepušteni sami sebi, podstanarstvu i bankarskim kreditima.
Saopštenje su potpisale organizacije: Ko gradi grad, Beograd, Učitelj neznalica i njegovi komiteti, Pro Bono, Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM, Udruženi pokret slobodnih stanara, Grupa za konceptualnu politiku, Centar_kuda.org, Regionalni centar za manjine, Ministarstvo prostora, Udruženje radnika i prijatelja Trudbenika i Udruženje Ravnopravnost.
Održavanje zgrada se proglašava javnim interesom i uvode se upravnici zgrada koje sami moramo da plaćamo. Budući da je posao upravnika između ostalog i da vodi evidenciju podstanara, kako bi država mogla da naplaćuje poreze od stanodavaca, nameće se pitanje zašto država sama ne plaća upravnike, koji će raditi za nju, a ne za stanare, ističu potpisnici ovog saopštenja.
Ukazuje se i da će "uterivanje" poreza stanodavcima neminovno dovesti do povećanja cene zakupa, što je i jedini efekat koji će budući Zakon imati na položaj podstanara, koji će još više učvrstiti potpunu obespravljenost građana koji na ovaj način sebi obezbeđuju krov nad glavom.
U saopštenju se posebno ukazuje na proceduru prilikom iseljavanja, koja i dalje ne obezbeđuje minimum standarda garantovanih međunarodnim konvencijama, i odnosi se samo na građane koje iseljavaju opštine po osnovu "javnog interesa", a ne i na one koji se iseljavaju po osnovu bankarskih hipoteka, vlasničkih sporova i drugih razloga.
Potpisnici saopštenja zaključuju da stambene politike i nema, a da, za razliku od prošlogodišnjeg Nacrta zakona, ovog puta nema ni formalne javne rasprave o predloženim rešenjima, već je Predlog zakona poslat Narodnoj skupštini Republike Srbije na usvajanje po hitnom postupku, iako se radi o sistemskom zakonu kojim se uređuje jedno od elementarnih prava i potreba svakog građanina.
Stambena politika koja zaista želi da popravi uslove stanovanja građana mora da uzme u obzir materijalnu situaciju u kojoj se oni nalaze, a ne svojim rešenjima da je pogoršava, poručuju nevladine organizacije i zaključuju da ovaj Predlog zakona mora biti odbačen u potpunosti, a novi donet u širokom javnom dijalogu.
Izvor: Vebsajt N1, 30.11.2016.Naslov: Redakcija