Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O DOBROBITI ŽIVOTINJA: 70 odsto opština i gradova nije izreklo nijednu kaznu za neodgovorno ponašanje vlasnika pasa, niti je preduzelo aktivnosti na razvijanju svesti građana o odgovornom vlasništvu


U četiri lokalne samouprave tokom četiri godine - u periodu od 2017. do 2020. godine - iz budžeta je isplaćeno čak pet milijardi dinara na ime odštete građanima zbog ujeda pasa, utvrdila Državna revizorska institucija tokom kontrole lokalnih samouprava u Leskovcu, Priboju, Negotinu i Novom Sadu. Priboj i Negotin još nisu obezbedili uslove za efikasno postupanje s napuštenim životinjama, ali daleko od toga da su među retkima.

Više od trećine opština u Srbiji nema program kontrole i smanjenja populacije napuštenih pasa i mačaka, iako je Zakon o dobrobiti životinja ("Sl. glasnik RS", br. 41/2009) koji uređuje i ovo pitanje, donet još 2009 godine. Čak 70 odsto opština i gradova nije izreklo nijednu kaznu za neodgovorno ponašanje vlasnika pasa, niti je preduzelo aktivnosti na razvijanju svesti građana o odgovornom vlasništvu.

Advokatica Katarina Božović kaže da su u poslednjih godinu i po dana u Beogradu vrlo česti slučajevi ujeda pasa, kao i slučajevi povreda zbog pada u šaht.

Visina odštete kreće se od 130 do čak 500 hiljada dinara, u zavisnosti od težine povrede.

Za lakše povrede naknada najčešće iznosi od 130.000 do 220.000 dinara. O težini povrede veštače ortopedi, traumatolozi i psihijatri, koji pregledaju oštećene. Oni daju mišljenje o intenzitetu bola, straha i eventualno narušenosti i umanjenja opšte životne aktivnosti. Nakon toga se donosi odluka o konačnoj sumi koja se isplaćuje.

Sudski sporovi u Beogradu proseku traju najmanje dve godine, i to tek u prvom stepenu. Posle ove presude Pravobranilaštvo se po pravilu žali pa onda o tome odlučuje viša instanca i pravnosnažna bude doneta tek posle tri godine ili više, ističe ona.

Važno je naglasiti i to da naknadu od lokalne samouprave mogu dobiti samo oni građani koje ujedu psi lutalice. Ako je reč o vlasničkom psu, šteta se nadoknađuje od vlasnika. Međutim, ima i situacija kada oštećeni građani odustaju od sudskog gonjenja jer vlasnici prosto nemaju od čega da isplate odštetu jer imaju suviše male ili nikakve prihode.

Advokatica Katarina Božović savetuje svim građanima kojima se desi da ih ujede pas da odmah fotografišu ranu i da uzmu kontakt od nekog svedoka, ako ih je bilo. Potom odmah treba otići kod lekara i zbrinuti povredu, a zatim i obavestiti Veterinu Beograd.

Na njima je da probaju da identifikuju psa koji je naneo ujed i da ga uhvate. Čak i ako ne izađu na teren, važno je da oštećeni građanin ima dokaz da im se obratio.

Postoji i način mirnog rešavanja spora s gradom, u takozvanom vansudskom postupku. U tim slučajevima lokalna samouprava građanima nudi daleko manje iznose - od 20.000 do 30.000 dinara koji se isplaćuje odmah.

Advokatica Katarina Božović građanima savetuje da se ipak opredele za sudski postupak jer se tako može dobiti višestruko veći iznos, ali ti postupci mogu da traju mnogo duže.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.

Izvor: Vebsajt RTS, Nikolina Miljković i Miša Stojiljković, 07.06.2022.
Naslov: Redakcija