ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU: Naknada za nezaposlenost iz šezdesetih godina ne ulazi u penzijski staž
Vreme provedeno na birou rada zbog gubitka posla bivšim zaposlenima danas se računa kao staž osiguranja i ulazi u obračun penzije. To, pravo, međutim, ne mogu da ostvare oni koji su kao privremeno nezaposleni proveli na birou šezdesetih godina prošlog veka. Upravo je to bio razlog zbog koga se jedan sugrađanin požalio na neravnopravan tretman i pita od kada važe dvostruki aršini. Danas se taj "staž" na birou rada računa, a ranije nije.
Ovaj gospodin je 1962, 1967. i 1968. godine bio na birou i za to vreme primao novčanu naknadu. Danas bi da upiše taj staž kako bi ostvario pravo na penziju, ali je saznao da to ne može. Pita kome odlaze te uplate, zašto su propale i šta je danas drugačije nego tada?
U Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje, kažu, da vreme privremene nezaposlenosti iz šezdesetih godina prošlog veka ne može biti priznato kao staž osiguranja, jer nijednim propisom to nije bilo predviđeno, a samim tim nisu bili plaćani ni doprinosi na naknade koje su se tada isplaćivale. Na pitanje da li se nešto menjalo u međuvremenu, odgovaraju da je sad situacija potpuno drugačija.
Vreme privremene nezaposlenosti nije se oduvek priznavalo u staž osiguranja. Tek kada je postalo aktuelno pitanje ostvarivanje prava radnika za čijim radom je prestala potreba nametnula se obaveza regulisanja staža osiguranja provedenog na birou po osnovu primanja naknade za koju je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Tako, prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014, 142/2014 i 73/2018)obavezno su osigurane i osobe za čijim je radom prestala potreba, kao i oni kojima je prestalo zaposlenje zbog stečaja, likvidacije, odnosno u svim slučajevima prestanka rada poslodavca, dok ostvaruju novčanu naknadu prema propisima o radu i zapošljavanju. Ovim osobama u staž osiguranja računa se vreme za koje, u skladu s propisima o radu i zapošljavanju, prima novčanu naknadu za koju je plaćen doprinos. To znači da, za vreme korišćenja naknade, prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju pod istim uslovima kao i druge osobe koje su obavezno osigurane po drugom osnovu, odgovaraju u PIO.
Na iznos novčane naknade plaćaju se doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje i njihov obračun i uplatu obavlja NSZ. Periodi za koje je izvršena isplata novčane naknade i plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, utvrđuju se u matičnoj evidenciji i predstavljaju staž osiguranja koji se uzima u obzir prilikom ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
Ti periodi, međutim, mogu da iznose najmanje tri a najviše 24 meseca, s obzirom na to da se naknada samo izuzetno može isplatiti nezaposlenom u trajanju od 24 meseca, ukoliko do ispunjavanja prvog uslova za ostvarivanje prava na penziju nedostaje do dve godine. Iznos isplaćene novčane naknade za koji je plaćen doprinos, predstavlja osnovicu osiguranja koja služi za obračun visine prava na primer starosne penzije.
Na pitanje na koji način se dokazuje ovaj staž, u PIO naglašavaju da se sve obavlja po službenoj dužnosti. Jedinstvenu prijavu (prijava na osiguranje ili odjava sa osiguranja) za korisnike novčane naknade podnosi isključivo Nacionalna služba za zapošljavanje.
Ova služba takođe podnosi prijavu podataka o stažu i zaradi, kao i prijavu promene tih podataka. Ukoliko u matičnoj evidenciji nisu registrovane prijave podataka o stažu i zaradi, fond iste pribavlja službenim putem od Nacionalne službe za zapošljavanje, zaključuju u PIO.
Izvor: Vebsajt Politika, J. Petrović Stojanović, 09.06.2019.Naslov: Redakcija