Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSTUPKU REGISTRACIJE U AGENCIJI ZA PRIVREDNE REGISTRE: Činjenice iz registracione prijave moraju biti saglasne ne samo sa podacima iz registra u kome je taj podatak registrovan već i sa javno dostupnim podacima u drugom nadležnom registru


7. maja 2019. godine stupio je na snagu Zakon o izmenama i dopunama Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre ("Sl. glasnik RS", br. 31/2019).

Najznačajnije izmene i dopune Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre odnose se na lica ovlašćena za podnošenje registracione prijave, validaciju e-potpisa prilikom podnošenja elektronske prijave, supsidijarnu primenu Zakona o opštem upravnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 18/2016 i 95/2018 - autentično tumačenje), postupanje registratora po prijavi, preciziranje roka za odlučivanje registratora o prijavi, kao i podnošenje žalbe na odluku registratora.

Zakon o postupku registracije u APR definisao je da se postupak registracije pokreće podnošenjem prijave Agenciji, dok je izmenama i dopunama Zakona precizno utvrđeno da registracionu prijavu mogu podneti:

  • lice ovlašćeno za zastupanje pravnog lica;
  • zakonom ovlašćeno lice za registraciju podataka propisanih zakonom;
  • osnivač u postupku osnivanja privrednog društva;
  • fizičko lice koje se registruje ili je registrovano kao preduzetnik;
  • sticalac odnosno prenosilac udela (za registraciju prenosa udela u privrednom društvu);
  • lice koje daje ostavku (za registraciju ostavke lica ovlašćenog za zastupanje).

Kod elektronskog podnošenja prijave, za prijavu koja je snabdevena kvalifikovanim е-potpisom, ali nije snabdevena i kvalifikovanim vremenskim žigom, uvedeno je da se validacija е-potpisa vrši prema vremenu prijema prijave. Takođe, propisuje se i način vršenja validacije kvalifikovanog е-potpisa na elektronskim dokumentima koji se prilažu uz registracionu prijavu, tako što se validacija potpisa vrši prema vremenu učitavanja dokumenta u korisničku aplikaciju koju obezbeđuje Agencija, osim u slučaju kada su dokumenta snabdevena kvalifikovanim elektronskim vremenskim žigom.

Supsidijarna primena Zakona o opštem upravnom postupku precizira da će se isti primeniti kada postupak registracije i objavljivanja podataka u nadležnim registrima nije uređen Zakonom. Takođe, kada je reč o vanrednim pravnim sredstvima, definisano je da se odlukom donetom po vanrednim pravnim sredstvima ne uklanjaju pravne posledice koje je poništena odluka proizvela, za razliku od Zakona o opštem upravnom postupku. Na ovaj način obezbeđuje se pravna sigurnost i pouzdanost podataka u javnom registru, čime se štite i interesi trećih lica.

Novina je i da činjenice iz registracione prijave moraju biti saglasne ne samo sa podacima iz registra u kome je taj podatak registrovan već i sa javno dostupnim podacima u drugom nadležnom registru.

Umesto dosadašnjih pet dana od dana prijema registracione prijave, registrator će imati rok od pet radnih dana za odlučivanje o podnetoj prijavi. Podsećamo da se smatra da je prijava usvojena ako registrator o istoj ne odluči u ovom roku. Kako registraciona prijava koja se podnosi elektronskim putem (u registrima u kojima je omogućeno podnošenje prijave na ovaj način) može biti podneta neradnog dana ili tokom praznika, rok od pet dana bi mogao isteći do prvog radnog dana postupajućeg organa. Uvođenjem roka od pet radnih dana za odlučivanje o podnetoj prijavi, onemogućava se usvajanje registracionih prijava koje ne ispunjavaju uslove za registraciju propisane zakonom.

Promenjena je dosadašnja praksa da žalbu na odluku registratora može podneti samo lice koje je registracionu prijavu podnelo, pa će od sada svako od lica koje je zakonom ovlašćeno za podnošenje prijave moći da podnese žalbu na odluku registratora. Takođe se propisuje da se odluka o žalbi dostavlja registratoru, a da je isti dužan da tu odluku dostavi stranci u roku od osam dana od dana prijema žalbe.

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o postupku registracije u APR uređuje i postupanje registratora po odlukama drugostepenog organa donetih primenom vanrednih pravnih sredstava (brisanje registracije osnivanja ili promene registrovanih podataka), kao i pravne posledice sprovedenih postupaka u odnosu na podatke koji se registruju, a u zavisnosti od toga da li se radi o registracionim prijavama osnivanja privrednih subjekata ili registracionim prijavama za promene podataka kod već registrovanih privrednih subjekata. Utvrđeno je u kojim slučajevima po odluci drugostepenog organa registrator pokreće postupak prinudne likvidacije privrednog društva, odnosno briše preduzetnika čije je osnivanje poništeno.

Kada je reč o promeni registrovanih podataka, značajno je da se u slučaju poništavanja odluke nadležnog registratora, ne uklanjaju pravne posledice koje je poništena odluka već proizvela, iz razloga načela pouzdanosti u javne registre.

Izvor: Vebsajt APR, 06.05.2019.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija