ZAKON O ELEKTRONSKOJ TRGOVINI: U porastu prevare trgovaca na društvenim mrežama
Broj građana koji su se žalili na prodavce sa društvenih mreža i to prijavili Udruženju potrošača Vojvodine i Nacionalnoj organizaciji potrošača Srbije (NOPS) svakodnevno raste. Ove organizacije su proširile listu neregistrovanih trgovaca koji ne poštuju Zakon o elektronskoj trgovini ("Sl. glasnik RS", br. 41/2009, 95/2013 i 52/2019) i za sada su objavljeni podaci o više od 150 Instagram profila preko kojih su kupci prevareni.
Kako navode u NOPS-u, na žalost u slučaju onlajn kupovine robe od fizičkih lica odredbe Zakona o zaštiti potrošača ("Sl. glasnik RS", br. 62/2014, 6/2016 - dr. zakon i 44/2018 - dr. zakon) nisu primenjive i organizacije nisu u mogućnosti da postupaju, niti da pruže adekvatne pravne savete, osim da ih upute na samostalni sudski postupak, odnosno privatne tužbe.
– Mi smo prateći propise proverili određeni broj trgovaca koji prodaju robu preko "Fejsbuka" ili "Instagrama" i došli smo do saznanja da je još 56 "profila" nepouzdano za kupce. Lista nije konačna i važno je napomenuti da ona ne predstavlja reprezentativni uzorak niti ukupan broj trgovaca "na crno", kao ni listu prodavaca na koje građani najčešće prigovaraju – kaže Marko Dragić, pravni savetnik NOPS-a.
On dodaje da je njihova ideja da skrenu pažnju budući da je sve više onih koji na ovaj način varaju kupce.
Kako to u praksi funkcioniše?
Reč je uglavnom o prodavcima garderobe i obuće, ali i parfema koji obično nude navodno skupe proizvode po vrlo prihvatljivim cenama. Zainteresovanim kupcima šalju fotografije na kojima je obično druga roba, a ne ono što će im biti poslato. Dragić navodi da se često dešava da čak i cena bude drugačija prilikom isporuke, ali najčešće kupci dobiju potpuno drugačiju robu od one koju su naručili.
– Kupac preuzima paket od kurira, shvata da to nije ono što je poručio, a onda kada pokuša da ponovo pozove trgovca i reklamira robu, broj je blokiran i više nema mogućnost da s njim stupi u kontakt – objašnjava naš sagovornik iz NOPS-a. Trgovac u stvari može da ostane na istom profilu, ali se dešava da promeni ime ili doda jedno slovo, kako bi mogao da nastavi posao. Prevarenom kupcu ne preostaje ništa drugo nego da podnese privatnu tužbu, a pošto je reč o malim iznosima, uglavnom odustaje.
Dragić kaže da će NOPS ovu listu uskoro predati tržišnoj i poreskoj inspekciji, a cilj akcije je da skrenu pažnju javnosti na sve veći broj trgovaca na crno.
Naime u poslednjih nekoliko godina, a naročito u prošloj znatnog je porastao promet u elektronskoj trgovini. Na to je svakako uticao i porast broja trgovaca koji se bave internet trgovinom, međutim, nemali je i onih koji ovakav vid trgovine ne obavljaju u skladu sa zakonima, dobrom trgovinskom praksom, pa čak ni etičkim normama.
Prema važećim propisima onlajn trgovac je u obavezi da istakne sve podatke, uključujući i poreski broj, ali i detaljne informacije o ceni proizvoda, troškovima dostave i ostalim manipulativnim troškovima.
Ovo je, inače i dokaz kupcima da je reč o registrovanom trgovcu i da u bilo kom trenutku mogu da ostvare svoja prava. Kupovina od fizičkih lica ili neregistrovanih trgovaca je kupovina na sopstveni rizik, navode u NOPS-u.
Ova organizacija se bavila uglavnom trgovcima u Beogradu i Novom Sadu, međutim problema, ima i u drugim gradovima zbog čega bi trebalo da bude više kontrola.
Izvor: Vebsajt Politika, Jelica Antelj, 09.02.2021.Naslov: Redakcija