Zastava Bosne i Hercegovine

STAV VRHOVNOG KASACIONOG SUDA O NAKNADI TROŠKOVA ZA ISHRANU U TOKU RADA I REGRESA ZA KORIŠĆENJE GODIŠNJEG ODMORA U JAVNIM SLUŽBAMA: Sindikati nezadovoljni stavom da zaposleni sa minimalnom zaradom nemaju pravo na regres i topli obrok


Vest da zaposleni u javnim službama koji primaju minimalnu zaradu nemaju pravo na topli obrok i regres, jer im je on već uračunat u koeficijent plate, zabrinula je mnoge radnike. Naime, ovo je suština zaključka koji je objavio Vrhovni kasacioni sud 5. jula ove godine, a u Asocijaciji slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) izričiti su da u minimalnu zaradu nikako ne mogu da ulaze ove naknade.

Oni smatraju da je ovo politička presuda, koja će mnoge radnike naterati da odustanu od tužbi, dok će oni koji izgube spor morati da plate i do 200.000 dinara sudskih troškova.

Prema zaključku Vrhovnog kasacionog suda (VKS), zaposleni u javnim službama, kao korisnicima budžetskih sredstava, kojima se plate isplaćuju u visini minimalne zarade, ostvaruju pravo na naknadu troškova ishrane u toku rada i regresa za korišćenje godišnjeg odmora po osnovu rada primenom koeficijenta za obračun i isplatu plata u kojem je sadržan dodatak na ime tih naknada i sastavni je deo koeficijenta za svakog zaposlenog.

Predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) Ranka Savić objašnjava da je minimalna zarada osnovna zarada koja se isplaćuje linearno, što znači da minimalac svi primaju u istom iznosu bez ikakvih razlika.

“Već na osnovu ove definicije jasno je da je minimalna zarada kao osnovna zarada apsolutno isključena od bilo kakve mogućnosti da se u njoj sadrži uvećanje zarade. Dakle, u minimalnu zaradu definitivno, i ja to kao diplomirani pravnik apsolutno tvrdim, ne može da uđe naknada za topli obrok i regres za godišnji odmor, prekovremeni rad, minuli rad ili bilo šta drugo što čini uvećanje zarade”, ističe Savić.

Zbog toga ona smatra da je ova odluka Vrhovnog kasacionog suda zapravo politička presuda i podseća da je VKS pre samo godinu dana imao sasvim suprotan stav.

“Svi zaboravljaju da je pre godinu dana VKS doneo potpuno suprotnu odluku. U njihovom obrazloženju tada je istaknuto da je to osnovna zarada i da u nju ne ulaze nikakva uvećanja. Posle godinu dana, kada je broj onih koji su zatražili pravdu na sudu znatno povećan i kada se shvatilo da tu može da se radi o ogromnom udaru na budžet, dolazi do promene stava VKS i donosi se ovakva presuda”, podvlači predsednica ASNS.

Novi stav Vrhovnog kasacionog suda, prema njenom mišljenju, ukazuje u kom pravcu će ubuduće ići odluke nižih sudova po ovom pitanju, pa će zaposleni koji su potražili svoja prava morati da plate ogromne sudske troškove zbog gubitka sporova, dok će oni koji su to nameravali da učine odustati.

“To znači da će presude koje budu donete biti u skladu sa stavom VKS i da će mnogi odustati jer ne treba da zaboravimo da su troškovi ovog sudskog spora oko 200.000 dinara. Mnogi će biti uplašeni da ne mogu da naplate troškove, jer će presude ići u korist države, odnosno budžeta, a ne u korist oštećenih građana”, kaže Savić i dodaje da samo u ASNS ima sigurno na stotine pokrenutih tužbi.

“Ovo samo govori koliko sudstvo nije nezavisno i koliko je pod uticajem politike i političara”, navodi ona.

Predsednica ASNS Ranka Savić navodi još jedan problem na koji ovaj sindikat, prema njenim rečima, ukazuje već godinu dana, a na koji nadležni ne reaguju. Naime, ona tvrdi da se u javnom sektoru i državnoj upravi, ali i u pojedinim delovima privatnog sektora, zarade obračunavaju tako što se uzima vrednost minimalnog radnog sata koja je niža od zakonom ustanovljene vrednosti. Na taj način se zaposlenima zakida na desetine, pa i stotine evra, tvrdi ona.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.

Izvor: Izvor: Vebsajt Biznis, 13.07.2022.
Naslov: Redakcija