Zastava Bosne i Hercegovine

PREDLOG ODLUKE O VISINI MINIMALNE CENE RADA ZA PERIOD JANUAR-DECEMBAR 2023. GODINE: Bez dogovora Vlade, sindikata i poslodavaca


Na poslednjem sastanku pregovaračkih timova na kom se razgovaralo o minimalnoj ceni rada za narednu godinu nije došlo do dogovora države, sindikata i poslodavaca. Sve strane ponovo su izložile svoje zahteve i predloge, ali nije došlo do približavanja stavova, te je već sada sasvim izvesno da će poslednju reč o minimalcu, kao i prethodnih godina, dati Vlada Srbije, potvrdio je viši savetnik za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih granskih sindikata Nezavisnost Zoran Ristić.

“Na sastanku ništa nije dogovoreno. Sve strane zadržale su svoje pozicije i nije došlo do približavanja stavova. Kolegijum Socijalno-ekonomskog saveta na kom će se još jednom razmotriti pozicije svih strana biće održan 1. septembra i najverovatnije će, kao i prethodnih godina, na kraju Vlada Republike Srbije doneti odluku o minimalnoj ceni rada do 15. septembra”, navodi on.

Sindikati su ostali pri svom zahtevu da minimalna cena rada mora da bude izjednačena sa minimalnom potrošačkom korpom i usklađena sa inflacijom koja se očekuje do kraja godine.

“Tražili smo da se paralelno sa donošenjem odluke za narednu godinu donese odluka o povećanju minimalne cene rada za preostale mesece u toku ove godine u nekom procentu koji vlada proceni da je moguće da privreda izdrži. Čak nismo ni predlagali procenat povećanja za ovu godinu i mesece koji nam tek predstoje, a koji će biti vrlo teški za one koji imaju minimalnu zaradu. To je ono što smo predlagali i pri tome smo ostali”, navodi Ristić.

Prema njegovim rečima, ovaj zahtev je odbijen iako je utemeljen na Zakonu o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje), koji propisuje da minimalna zarada treba da obezbedi pokriće egzistencijalnih potreba zaposlenog.

“Sa ovim nivoom inflacije ona zarada koja je utvrđena u septembru prošle godine (35.012 dinara) apsolutno ne može da obezbedi to pokriće. Zbog toga smo predložili da se u skladu sa zakonom obezbedi povećanje minimalne zarade i to odmah, a ne da se čeka januar sledeće godine”, kaže on.

Ristić ukazuje da poslodavcima predlog države u vidu poreskog rasterećenja odgovara i da je nakon ovog sastanka ostalo samo da se precizira koji će iznos smanjenja doprinosa država ponuditi.

“Mislim da je predlog predstavnika vlade da se minimalna zarada uredi na nivou od oko 40.000 dinara za poslodavce prihvatljiv zajedno da predlogom da se poveća neoporezivi iznos za 12,5 odsto i sa dodatnim obećanjem da se doprinosi dodatno ‘relaksiraju’. Mislim da je to nešto što praktično amortizuje povećanje minimalne zarade i da su zapravo oni na dobitku”, ističe Ristić.

S obzirom na tok pregovora, on kaže da je već sasvim izvesno da će vlada iskoristiti zakonsku mogućnost da sama odredi nivo minimalne cene rada i da je već očekivano da će minimalac za narednu godinu biti 40.000 dinara.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.

Izvor: Vebsajt Biznis, Marija Jovanović, 25.08.2022.
Naslov: Redakcija